PODSTICAJ  ZA UVOĐENJE
EVROPSKIH STANDARDA


* Poljoprivreda Srbije, nakon sticanja naše zemlje statusa kandidata za članstvo u EU, dobija mogućnost participacije u sredstvima evropskih fondova namenjenih poljoprivredi i ruralnom razvoju

Privredna komora Beograda je nedavno, prvi put posle sticanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, organizovala informativnu konferenciju o mogućnosti korišćenja evropskih fondova za podsticanje razvoja srpske poljoprivrede i prerađivačkog sektora. O tome je detaljnije govorila Darija hladnjacaJanjić iz Kancelarije za pridruživanje Evropskoj uniji. Pored opštih informacija o prirodi IPA fondova, njihovoj primeni i kriterijumima za dobijanje sredstava, ona se najviše zadržala na dve oblasti za koje su se Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede i Kancelarija opredelili da akredituju našu zemlju za finansijsku podršku. Reč je o merama broj 101 i 103 u IPARD programu za 2013. godinu u okviru pete komponente IPA fonda, koja se odnosi na područje ruralnog razvoja.

S obzirom na to da sadašnjem buxetu IPA fonda ističe rok naredne godine, bilo je važno brzo reagovati i opredeliti se za oblasti za koje je procenjeno da imaju najviše izgleda za dobijanje sredstava. Istovremeno, vodilo se računa o tome da su od značaja za brži razvoj naše poljoprivrede.
Prva mera (101) podrazumeva investiranje u farme s ciljem restrukturiranja, poboljšanja uslova radi dostizanja visokih standarda kvaliteta do nivoa onih koji važe u Evropskoj uniji. Oko 60 odsto dobijenih sredstava bilo bi namenjeno proizvodnji mleka i mesa, a 40 odsto sektoru voća i povrća.
Druga mera (103) odnosi se na investiranje u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda, kako bi se, rečeno je, restrukturirale i poboljšale ove industrijske grane sa istim ciljem, da dostignu visoke EU standarde kvaliteta. Sektori su isti, a sredstva bi bila raspoređena na sledeći način: 30 odsto mleko i mlečni proizvodi, 40 odsto meso i proizvodi od mesa i 30 odsto prerada i plasman voća i povrća.
Kada je u pitanju sektor mleka za farme od 21 do 100 muznih krava, sredstva IPA fondova se mogu koristiti za izgradnju, proširenje ili renoviranje stajskih i drugih poljoprivrednih objekata koji služe za držanje stoke i stočne hrane, zatim skupljanje i skladištenje sirovog mleka, pripremu, držanje i separaciju stajskog đubriva, kao i objekata za zatvoreni sistem muže mleka i odgovarajuću opremu. Sredstva se mogu koristiti i za nabavku opreme i mehanizacije za pripremu i distribuciju stočne hrane, stajskog đubriva i za hlađenje i skladištenje mleka na farmama. Farme s više od 100 muznih krava mogu konkurisati za pretpristupna sredstva samo za izgradnju, proširenje i renoviranje objekata za manipulaciju, skladištenje i separaciju stajskog đubriva u skladu s evropskim standardima, kao i odgovarajuću mehanizaciju i opremu za ove namene.
U sektoru proizvodnje mesa, za sredstva mogu konkurisati vlasnici farmi od 10 do 100 teladi, 20 do 200 tovne junadi i 50 do 500 ovaca, i to za izgradnju, proširenje i renoviranje stajskih objekata, uključujući i nabavku odgovarajuće opreme, kao i druge objekte za držanje stoke i stočne hrane i objekte za manipulaciju i separaciju stajskog đubriva. Sredstva će se dodeljivati i za opremu i mehanizaciju neophodnu u stajama ili za druge potrebe u tovu stoke. Za tovne farme veće od napred navedenih, sredstva se, kao i u sektoru proizvodnje mleka, mogu dobiti samo za izgradnju, proširenje i renoviranje objekata namenjenih za manipulaciju, skladištenje i separaciju stajskog đubriva i opremu i mehanizaciju koja se u njima koristi.
Važno je napomenuti da se sredstva ne dobijaju sve do završetka investicije i u visini su samo polovine ukupnog iznosa opravdanih troškova. Minimalni iznos podrške za objekte i opremu u oblastima proizvodnje mleka i mesa iznosi 5.000 evra, za investicije vredne 10.000, a maksimalni 500.000 evra za ukupna ulaganja od milion evra.
U sektoru proizvodnje voća i povrća takođe je široka paleta prihvatljivih ulaganja za participiranje sredstava IPA fondova. To su izgradnja ULO objekata i nabavka odgovarajuće opreme za dugoročno skladištenje proizvoda, zatim izgradnja centara za sakupljanje i pripremu voća i povrća za tržište s manjim kapacitetima za hlađenje i kratkoročno skladištenje. U obzir dolaze i kupovina mašina za pranje, poliranje, čišćenje, kalibraciju, klasifikaciju, etiketiranje i pakovanje proizvoda, kao i kupovina paleta za dugoročno skladištenje. Minimalne nadoknade u ovoj oblasti su 3.000, a maksimalne 350.000 evra, izuzev za ULO objekte za koje maksimalna participacija iznosi 500.000 evra.
U oblasti prerade mleka i mlečnih proizvoda sufinansiraće se rekonstrukcija i obnova postojećih prerađivačkih objekata - mlekara, kao i nabavka nove mehanizacije i opreme za modernizaciju postojećih prerađivačkih pogona, opremanje potrebnih laboratorija i druge moderne opreme namenjene za dostizanje evropskih standarda. Dolazi u obzir i oprema za uspostavljanje punktova za sakupljanje mleka, specijalizovana vozila za transport i hlađenje mleka, kao i oprema i objekti za skladištenje i tretiranje otpada koji nastaje u procesu prerade mleka. Participacija u ovoj oblasti je nešto veća: minimum je 10.000, a maksimum milion evra.
Slična su ulaganja i u sektoru mesa i proizvoda od mesa: rekonstrukcija i opremanje postojećih klanica sa svom modernom mehanizacijom za dobijanje proizvoda visokog kvaliteta i po najvišim standardima kada su u pitanju higijena, bezbednost hrane, dobrobit životinja i upravljanje otpadom. Raspon participacije je od 5.000 do 500.000 evra. Gotovo je istovetno i u sektoru prerade voća i povrća. Jedino je raspon participacije veći i iznosi od 10.000 do milion evra.
Slobodan Milovanović

KO SU KORISNICI

Potencijalni korisnici IPA fondova za proizvodnju mleka, mesa, voća i povrća su fizička i pravna lica i poljoprivredne zadruge, a za preradu ovih proizvoda isključivo pravna lica. Ono na čemu se posebno insistira jeste da svi korisnici moraju biti iz ruralnih oblasti bilo kojeg dela Srbije. Zainteresovani će moći da konkurišu kada Ministarstvo poljoprivrede uputi javni poziv sa svim kriterijumima i procedurama za podnošenje projekata. U pripremi je, kako je rečeno na prezentaciji u Privrednoj komori Beograda, i jedan detaljan priručnik za sve potencijalne korisnike IPA fondova, za koje se ne zna koliko će iznositi, ali, naglašeno je, veoma je važno da u momentu njihovog otvaranja prema Srbiji bude dovoljno kvalitetnih projekata kako bi opredeljena sredstva mogla biti iskorišćena.