* Skup se već devet godina organizuje u čast Milene Tatar, rodonačelnice zdrave ishrane i povratka tradicionalnim vrednostima u ovoj opštini
*  U okviru sajma održana i tribina posvećena ženama u organskoj proizvodnji


U Sopotu je 1.  oktobra po deveti put održan sajam zdrave hrane koji nosi ime "Milena Tatar", u spomen na prerano preminulu rodonačelnicu zdrave ishrane  i povratka tradicionalnim vrednostima u ovoj opštini. Sajam je uspostavljen zahvaljujući inicijativi i organizaciji TV emisije "Znanje – imanje" i Gradske opštine Sopot, koji su organizovali i ovogodišnju manifestaciju.
Priliku da se predstave na manifestaciji dobili su proizvođači, pre svega organskih proizvoda, iz čitave Srbije. Posetioci su imali priliku da vide, probaju ili kupe, voće, povrće, žitarice, ali i njihove prerađevine. U okviru skupa održana je i tribina "Žene u agrobiznisu –  organska poljoprivreda kao oblik ženskog preduzetništva", kojom je moderirala dr Gordana Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD.
– Ovaj skup održava misao Milene Tatar, koja je smatrala da Srbija može i treba da bude velika bašta Evrope. Važno je spojiti principe ekonomije, ekologije  i raditi odgovorno. Upravo je Milena ovde našla prostor da pokaže svoja umeća i veštine. Od samog početka imala je podršku lokalne samouprave, navela je Jasmina Nikitović Stojičić, urednica TV emisije "Znanje – imanje" i inicijator nastanka ove manifestacije.
Skup je otvorio predsednik Opštine Sopot Živorad Milosavljević, koji je tom prilikom istakao da je organska proizvodnja još u povoju iako se manifestacija organizuje već deveti put.
– Kada je sve počelo, a počelo je sa Milenom Tatar, mislili smo da ovaj način proizvodnje bez hemije i mineralnih đubriva slede samo zanesenjaci. Danas smo svedoci da je Milena postavila prave temelje koje svi treba da sledimo u proizvodnji hrane, rekao je Živorad Milosavljević i dodao da Opština sa Gradom Beogradom subvencioniše veliki broj poljoprivrednika, kao i da je prioritet izgradnja kvalitetne infrastrukture u Sopotu i na taj način unapređenje položaja poljoprivrednika.
Tribina ovog skupa bila je posvećena ženama u biznisu, jer su one sve brojnije, pogotovo kada je u pitanju organska proizvodnja. List "Poljoprivrednik", kako je istakla dr Gordana Radović, moderatorka tribine,  dosta prostora posvećuje upravo ovoj temi.


– Borimo se za razvoj zdrave, organske poljoprivrede, a preko nje i za zdravlje ljudi, zemljišta, životne sredine. Za organskom hranom u svetu vlada velika potražnja, a Srbija ima sve uslove za njen razvoj. I pored toga imamo malo površina pod organskim usevima. Inicijativa svih nas ovde je da organska proizvodnja zaživi i poveća se njen obim. Cilj tribine je da afirmišemo razvoj organske poljoprivrede i u nju uključimo pre svega žene. Pokazalo se, naime, da je to za njih izuzetno pogodno zanimanje, rekla je dr Gordana Radović.
U Srbiji trenutno, prema rečima msr Ivane Simić, iz Udruženja Serbia Organica i savetnice ministra za poljoprivredu za oblast organske proizvodnje, ima oko 22.000 hektara, što čini 0,6 odsto obradivih površina. Navela je da se površine i broj proizvođača polako, ali konstantno povećavaju, čemu su doprinele i mere resornog ministarstva. Premije u biljnoj organskoj proizvodnji trenutno su 550 odsto veće nego u konvencijonalnoj, dok je iznos organskim stočarima uvećan za 40 odsto u poređenju sa konvencionalnim. Ivana Simić je istakla da se regulativa u ovoj oblasti usklađuje sa EU, kao i da je urađen novi zakon kojim se reguliše ova oblast. Usvajanje zakona očekuje se  tokom naredne nove godine.
Da organskim proizvođačima mnogo znače subvencije, potvrđuje primer Novog Sada, grada koji pruža značajnu podršku lokalnim proizvođačima.
– Novi Sad još od 2011. godine pruža podršku organskim proizvođačima i to tako što 100 odsto subvencioniše postupak sertifikacije, nabavku semena i sadnog materijala. Ove godine izdvojili smo čak 5,5 miliona dinara u tu svrhu. Osim direktne pomoći, proizvođačima pružamo podršku pri nastupima na manifestacijama, podržavamo njihovu zajedničku promociju, pomogli smo izradu promotivnog filma, izgradnju  distributivnog centra... Prilikom donošenja odluka o aktivnostima partner nam je lokalno udruženje organskih proizvođača "Organski sad – Novi Sad", objasnio je Milorad Radojević, član Gradskog veća za privredu Grada Novog Sada.
Grad Beograd, s druge strane, nema davanja koja su namenjena posebno organskim proizvođačima ali, prema rečima Dragane Stepanović,  rukovodioca sektora za poljoprivredu Sekretarijata za privredu Grada Beograda, oni mogu da učestvuju u sve četiri konkursne linije namenjene poljoprivredi. Poljoprivrednicima je na raspolaganju blizu 200 miliona dinara, od čega se čak 80 odsto dodeljuje bespovratno. Sledeće godine, kako je najavila, u budžetu će biti čak 240 miliona dinara. Naglašava da se dodatno boduje ukoliko se na konkurs prijave žene. Dragana Stepanović dodaje da Grad Beograd na papiru ima velik broj organskih proizvođača, ali u praksi to nije tako. Naime, većina njih imaju beogradsku adresu, dok se imanja nalaze širom Srbije.
Jedan od velikih proizvođača  na području Beograda je dr Ana Čupić, koja se po sopstvenom priznanju preselila u Sopot i otpočela bavljenje organskom proizvodnjom kako bi, najpre svojoj porodici i sebi, a zatim i kupcima, obezbedila zdravu hranu. Ana je doktorka medicine, specijalista za ishranu, a na porodičnom gazdinstvu živi sa suprugom i petoro dece. Ističe vrednost hrane u kojoj nema ostataka pesticida, a povećan je sadržaj antioksidanasa jer to, kako kaže, automatski znači manje bolesti.
– Važno je naglasiti da organska proizvodnja nije samo dobijanje hrane, nego i čuvanje vode, vazduha i biodiverziteta. To je i posao koji je pogodan da se njime bave žene. Neophodno je da se konstanto radi na edukaciji ljudi i razbija široko rasprostranjen mit da hrana ne može da se proizvede bez upotrebe pesticida, kaže Ana Čupić.
Organskom proizvodnjom bavi se i Dragica Ostojić iz Barajeva, na čijem su se imanju od davnina gajile tradicionalne sorte biljaka. Njena porodica proizvodi voće, povrće, žitarice i, kako naglašava, tržište uvek traži kilogram više od onoga što ima da ponudi. Robu prodaje na kućnom pragu, putem dostave, ili na pijaci u beogradskom Bloku 44 i smatra da ruka koja je proizvela robu treba i da je da potrošaču. Dragica ističe da su žene velik i neiskorišćen potencijal u organskoj poljoprivredi, jer ovom proizvodnjom mogu da se bave i na okućnici, odnosno na malim površinama. Takođe dobijaju mogućnost da posao kreiraju po svojoj meri.
Gordana Šokšić iz Taraša kod Zrenjanina organskom proizvodnjom počela je da se bavi još pre nekoliko decenija, kada je ovaj pojam uglavnom bio nepoznat široj javnosti. Cela porodica uključena je u proizvodnju. U početku robu su prodavali na pijacama u Novom Sadu – "Moj salaš", u Beogradu u Bloku 44, dostavom. Danas imaju firmu koja organske proizvode uglavnom isporučuje trgovinskim lancima. Gordana posebno naglašava važnost udruživanja i ističe da većinu nedoumica i problema rešava  u okviru krovne organizacije Serbia Organica, čiji je dugogodišnji član.
Iz Vojvodine, tačnije sa Čeneja, dolazi i Nada Letić, koja je ujedno i na čelu lokalnog udruženja organskih proizvođača "Organski sad – Novi Sad". Od ukupno 11 organskih proizvođača, koliko ih trenutno ima Novi Sad, čak  pet su iz Čeneja, po čemu je ovo mesto lider u ovoj vrsti poljoprivredi. Nada se svojevremeno sa porodicom iz Novog Sada preselila na Čenej kako bi svojim ukućanima omogućila da se zdravo hrane i žive. Od 2011. godine bave se organskom proizvodnjom, koja im je jedini izvor prihoda. Odnedavno se na imanju ove porodice nalazi jedinstven Distributivni centar,  podignut uz pomoć Grada Novog Sada.
– Udruženje smo osnovali 2014. godine, jer smo shvatili da mi, organski proizvođači, moramo da se držimo zajedno i nastupamo kao celina. Grad je, srećom, imao sluha za nas i naše potrebe. Distributivni centar je još jedan korak napred, jer smo dobili priliku da na jednom mestu ponudimo proizvode svih naših proizvođača. Reč je o veoma kvalitetnim proizvodima, koje poručuju i kupuju kupci širom Srbije, objašnjava Nada Letić.
U radu tribine učestvovao je i Goran Đaković, urednik i vlasnik magazina "Agrobiznis". Istakao je da je u znanju poenta i da treba biti dobro upoznat sa načinom proizvodnje hrane i njene upotrebe, kako bi se ostvarili pozitivni efekti na zdravlje. Neće se razboleti odmah neko ko jednom pojede  hranu sa pesticidima, niti će ozdraviti onaj ko jednom proba nešto organsko, rekao je Đaković i dodao da zdrava hrana treba da se koristi u kontinuitetu kako bi ispoljila svoja pozitivna svojstva.
Važnost znanja i obrazovanja u oblasti organske proizvodnje u kojoj još uvek ima mnogo nepoznanica, podvukla je i moderatorka tribine, direktorka "Dnevnik - Poljoprivrednik" AD dr Gordana Radović. Navela je značaj medija poput "Poljoprivrednika", koji prate i pišu o temama iz ove oblasti i na taj način stručna znanja prenose do krajnjih korisnika – proizvođača organske hrane i potrošača.
– Mi u "Poljoprivredniku" već 65 godina borimo se za afirmaciju zdrave i odgovorne poljoprivrede. Borimo se za zdravlje ljudi, zemljišta i životne sredine. Moramo voditi računa o održivom razvoju, jer je to temelj kojim gradimo budućnost, zaključila je dr Radović.
Aleksandra Milić



NA MLADIMA SVET OSTAJE

Na Sajmu zdrave hrane "Milena Tatar" dodeljene su brojne nagrade i priznanja. Jedna od njih pripala je i listu "Poljoprivrednik".
Nagradu za najmlađeg organskog proizvođača dobio je Goran Šokšić iz Taraša kod Zrenjanina, koji nastavlja putem koji su davno utrli njegovi roditelji. Pri kraju je studija na Poljoprivrednom fakultetu i još ga samo završni rad deli od diplome na smeru Ekološka poljoprivreda.

– Nisam mogao mnogo da biram čime ću se baviti, šali se Goran i dodaje da je zapravo srećan što će nastaviti porodični posao u organskoj poljoprivredi.
Smatra da je proizvodnja zdrave hrane nešto što mora da se razvija u budućnosti. Priča da njegova porodica organsku proizvodnju organizuje na sedam hektara, a da svoje proizvode sa proizvodima još deset kooperanata preko sopstvene firme plasira u lance supermarketa.

Goran Šokšić kaže da ima u planu da razvija preradu voća i povrća i kategoričan je u tvrdnji da, koliko god bude razvijao druge poslove u vezi sa organskom poljoprivredom, nikada neće odustati od primarne proizvodnje.