7. Dunavski biznis forum - Tematski skup: "Značaj nauke za razvoj poljoprivrede, agroprivrede i koncepta pametnih sela", 14. novembar 2018. godine

Sedmi po redu održani Dunavski biznis forum, koji je 13. i 14. novembra 2018. godine, održan u Novom Sadu, bio je posvećen Dunavskoj strategiji i ulozi biznisa u ostvarivanju njenih ciljeva, jačanju prosperiteta i efikasnijem korišćenju potencijala. Forum je okupio oko 600 učesnika iz 14 zemalja dunavskog sliva. Organizovao ga je novosadski "Medija invent", uz podršku privrednih komora Srbije i Vojvodine i Grada Novog Sada. Rad se odvijao u plenumima, a održano je i nekoliko panela, na kojima se najviše razgovaralo o privrednim temama, saradnji u regionu i integrativnim procesima, značaju nauke u poljoprivredi, problemima u medicini i farmaciji, transportu, saobraćajnoj povezanosti...

Posebnu pažnju učesnika privukao je izuzetno posećen panel, posvećen značaju nauke za razvoj poljoprivrede, agroprivrede i konceptu pametnih sela. Skup su organizovali "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD i Privredna komora Vojvodine, a logističku podršku dao je i Sistem poljoprivrednih informacija "Info tim". Poželevši učesnicima panela uspešan rad, Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV-a, naglasila je podršku ove institucije razvoju agroprivrede u svim njenim segmentima, kao i ruralnim sredinama.

Radno predsedništvo

Moderator panela dr Goradna Radović, direktorka "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD, istakla je nemali značaj teme o kojoj se razgovaralo.

- Znanje je osnov razvoja u svim privrednim delatnostima, a posebno u poljoprivredi, koja je, u vremenu u kome živimo, čini se, više nego ikad izložena uticaju brojnih prirodnih i društvenih faktora. O konceptu pametnih sela kao nadogradnji politike ruralnog razvoja razgovara se od prošle godine u Evropskom parlamentu. Suština ovog koncepta je da stanovnici sela imaju iste uslove života, infrastrukturu, razvijenu ekonomiju, zdravstvo i kvalitet života kao i žitelji u gradu, s ciljem zaustavljanja sve izraženijeg demografskog pražnjenja ruralnih sredina, istakla je u uvodnim napomenama Gordana Radović, napominjući da je cilj razvoja i održivosti pametnih sela, osim postizanja boljeg životnog standarda njegovih žitelja, takođe i veća iskorišćenost resursa, zaštita životne sredine, kao i primena digitalnih tehnologija u poljoprivrednoj praksi.

dr Gordana Radović

Predsednik Programskog odbora Dunavskog biznis foruma prof. dr Radovan Pejanović podsetio je da je Srbija aktivno učestvovala u procesu izrade Dunavske strategije i donošenja Akcionog plana. Doprinos Srbije ogleda se, kako je istakao, najviše na polju nauke i transporta, ali i poljoprivrede, koja, u okviru Dunavskog biznis foruma, svake godine ima poseban panel.

- Poljoprivreda i zaštita životne sredine čine veoma važnu oblast u Dunavskoj strategiji, kojoj se posvećuje velika pažnja. Cilj svih razgovora na Forumu, pa i ovog panela, jeste da se iskažu spremnost nauke i struke, i znanje za suočavanje s izazovima koje poljoprivredi donose klimatske promene, sve izraženija depopulacija sela i gubitak radne snage. Zadatak nauke pre svega jeste da multidisciplinarnim pristupom učini najviše što može kako bi se popravio nepovoljan položaj poljoprivrede i sela, rekao je prof. dr Pejanović, posebno naglašavajući moć znanja i nauke u rešavanju svih problema u poljoprivrednoj praksi i očuvanju životne sredine.

prof. dr Radovan Pejanović

Da je neophodno da se ulaže u naučne projekte i inovacije u poljoprivredu, potvrdio je u svom govoru i Velimir Stanojević, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede.
- Svrha svakog ozbiljnijeg ulaganja u poljoprivredu jeste tehnološko-tehnički napredak i povećanje prinosa, uz maksimalno smanjenje troškova. Država je prepoznala značaj poljoprivrede i svake godine se sve više novca izdvaja za agrarni budžet, što će se sigurno nastaviti i narednih godina, istakao je Stanojević, dajući podršku konceptu pametnih sela, čiji razvoj treba da smanji veliki jaz između grada i ruralnih sredina i značajnije podigne životni standard seoskog stanovništva koje se osipa.

Velimir Stanojević

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu poslednjih godina putem raznih konkursnih linija i davanja bespovratnih sredstava podstiče razvoj poljoprivrede i neposredno uvođenje novih tehnologija u praksu.

- Posebno se pomaže poljoprivrednim školama, fakultetima, naučnim ustanovama i institutima u nabavci savremene opreme i tehnologije koja je neophodna da se postignu bolji rezultati u agraru i osvoji potrebno znanje, istakao je dr Saša Stevanović, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, napominjući da je u saradnji sa Zadružnim savezom Vojvodine pokrenuta akcija uvođenja predmeta Zadrugarstvo u završne razrede srednjih poljoprivrednih škola s ciljem razvijanja svesti o udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu.

dr Saša Stevanović

Najveću ulogu u razvoju novih tehnologija i implementaciji znanja u praksu imaju domaći instituti, u kojima se istraživanja sprovode s ciljem da dobijeni rezultati što pre dođu do proizvođača.
Dr Milan Zdravković, direktor Instituta za zemljište u Beogradu, podsetio je predstavljajući delatnost ove kuće da je zemljište ograničen resurs i da se prema njemu ne odnosimo kako treba. Sve ga više zagađujemo i neracionalno trošimo. Zabrinjavajući je podatak da u zemljištu opada sadržaj humusa. Ne tako davno kretao se u intervalu od pet do sedam odsto, danas iznosi oko tri odosto, a ima parcela gde je sadržaj humusa i jedan odsto. To samo potvrđuje da u zemljištu nema dovoljno mikroorganizama, a samim tim ni organske materije. Da bi se ovo stanje poboljšalo, neophodno je popraviti fizičko-hemijske osobine zemljišta unošenjem organskog đubriva.

dr Milan Zdravković

Racionalno upravljanje vodnim resursima važno je za normalno funkcionisanje sela i poljoprivrede, pogotovo ako se zna da je Srbija relativno siromašna vodom. O ovoj temi na skupu je govorila dr Željka Rudić iz beogradskog Instituta za vodoprivredu "Jaroslav Černi", naglasivši pri tome da je raspored vodnih resursa nejednak na teritoriji naše zemlje, te da se ona u tom kontekstu ne može posmatrati kao celina. Nedostatak vode je posebno izražen u brdsko-planinskim predelima, kao i u letnjim mesecima, posebno u julu i avgustu. Dr Željka Rudić naglasila je da postoje rešenja kojim bi se voda iz velikih vodotoka mogla dovesti do mesta gde je potrebna, ali da ona nisu uvek rentabilna. Izgradnja malih brana i akumulacija, kako je naglasila, može da bude isplativa samo pod uslovom da se one koriste za više namena, na primer, poljoprivredu, turizam, rekreaciju i slično. Takođe, njihova izgradnja ne sme da predstavlja opasnost po životnu sredinu.

dr Željka Rudić

Dr Ana Marjanović Jeromela, pomoćnik direktora za naučnoistraživačke poslove u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, istakla je da se ova semenarska kuća bavi oplemenjivanjem najvažnijih ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta, proizvodnjom semena, kao i njegovim plasmanom na tržište. Osim ovog osnovnog zadatka, poslenici Instituta rade i na transferu znanja u privredu. Edukacija se obavlja konstantno, od najmlađeg dečjeg uzrasta preko festivala nauke, zatim putem savetodavnih stručnih službi, organizovanja stručnih i naučnih skupova, izdavanja publikacija, stručne prakse studenata, đaka, kao i preko raznih projekata ministarstava, u saradnji s poljoprivrednim stručnim školama.

dr Ana Marjanović Jeromela

U voćarskoj proizvodnji najvažnije je postići odgovarajući prinos i kvalitet ploda, a uloga nauke u ostvarivanju ovog cilja je od izuzetne važnosti. Dr Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, kaže da se, zahvaljujući rezultatima naučnih istraživanja u voćarstvu i njihovoj primeni u praksi, došlo do značajnog napretka u tehnologiji gajenja svih voćnih vrsta, u oblasti ispitivanja zemljišta, izbora sorti, a ono na čemu treba više raditi u narednom periodu jeste sadni materijal. Institut je posebno poznat po sortimentu šljive. U ovoj renomiranoj kući stvoreno je 17 sorti šljive i u narednom periodu, kako je rekao, potrebno je više raditi na promociji novih sorti kako bi ih i proizvođači prihvatili i sadili uporedo s već dobro poznatim i potvrđenim sortama poput "čačanske rane", "čačanske lepotice", "čačanske najbolje", "čačanske rodne".

dr Milan Lukić

Kada se govori o stočarstvu u našoj zemlji, dobro je poznato da ova grana poljoprivrede odavno nije na nivou na kojem je nekada bila.
Smatra se da neka zemlja ima razvijenu poljoprivredu ako je udeo stočarstva u njoj 50-60 odsto, a u Srbiji, kako je rekao doc. dr Dragan Stanojević sa zemunskog Poljoprivrednog fakulteta, taj udeo je daleko manji. Istakao je da zaostajemo i kada su proizvodni rezultati u pitanju. Naveo je primer Izraela, gde mlečne krave tokom jedne laktacije proizvedu čak 12.000 kilograma mleka, a u razvijenim stočarskim državama uveliko je u upotrebi embriotransfer, metoda zahvaljujući kojoj se dobre genetske osobine brzo prenose na potomstvo. U Danskoj, kako je rekao Stanojević, dnevni prirast svinja iznosi 1.000 grama, dok naši stočari postižu upola manje.
Stanojević naglašava da je za napredak domaćeg stočarstva neophodna veća specijalizacija, kao i uključivanje novih tehnologija i trendova u proizvodnju. Moraju se rešavati problemi kao što su postojanje neadekvatnih objekata, poboljšanje kvaliteta kabaste hrane, nedovoljna briga o zdravlju papaka, vimena i nogu, zbog čega se životinje često ranije izlučuju iz proizvodnje. Važno je i da se poljoprirednici udružuju u funkcionalne organizacije koje im mogu pružiti adekvatnu pomoć i zaštitu.

dr Dragan Stanojević

Nauka je, svakako, važna za napredak poljoprivrede, ali naučna saznanja vrede tek onda kada se prenesu onima kojima su namenjena, a to su poljoprivredni proizvođači. Važnu sponu između nauke i krajnjih korisnika predstavlja poljoprivredna stručna služba, čijim radom na teritoriji centralne Srbije koordinira Institut za primenu nauke u poljoprivredi. U ovom institutu, koji ima 23 službe, kako je rekla dr Nataša Tolimir, zaposleno je 180 savetodavaca, čiji je stručni rad usmeren na unapređenje primarne proizvodnje. Dr Nataša Tolimir je naglasila da se rad Instituta zasniva na anketiranju proizvođača i savetodavaca kako bi se utvrdile realne potrebe, a nakon toga se obavljaju edukacije, obuke, istraživanja, rade projekti da bi se na najbolji način pomoglo ne samo proizvođačima nego i lokalnim samoupravama, nevladinim organizacijama i svima onim kojima je ova pomoć potrebna. U fokusu rada ovog instituta trenutno su harmonizacija različitih standarda, upravljanje klimatskim promenama i stvaranje proizvoda s dodatom vrednošću.

dr Nataša Tolimir

Sticanjem znanja iz različitih oblasti, ali i njegovim prenošenjem do krajnjih korisnika u privredi uspešno se bavi i Institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu. Reč je o relativno mladoj instituciji, koja može da se pohvali izuzetnim rezultatima u različitim oblastima. Do sada je na ovom institutu, kako je navela direktorka dr Olivera Đuragić, urađeno više od 250 domaćih i međunarodnih projekata, stručnjaci Instituta su autori više od 750 tehnoloških projekata različitih postrojenja, u laboratoriji ove institucije urađen je veliki broj analiza kvaliteta hrane za životinje, biljnih proizvoda i proizvoda koji se nalaze na tržištu, organizovani su kongresi, seminari, skupovi, izrađeni elaborati i studije za privredu, objavljeni brojni naučni radovi...

Naučnim i stručnim radom u Institutu bavi se 60 istraživača, u proseku starosti oko 40 godina, što znači da se podstiče rad mladog kadra. Ono na čemu se u poslednje vreme insistira, po rečima Đuragićeve, jesu istraživanja mogućnosti valorizacije nusproizvoda prehrambene industrije i poljoprivrede. U delokrug rada Instituta ubraja se i briga o tradicionalnim proizvodima, proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom, ekologiji, potrošačima.

- Naši ekspertsko-stručni timovi pružaju konsalting iz svih oblasti u okviru poljoprivrede i hrane, pre svega kada su u pitanju razvoj novih procesnih tehnologiija, optimizacija postojećih tehnoloških procesa i implementacija sistema kvaliteta, istakla je dr Olivera Đuragić.

dr Olivera Đuragić

Dr Ljubiša Veljović iz Naučnog instituta za veterinarstvo Srbije govorio je o aktuelnoj epizootiološkoj situaciji opasnih zaraznih bolesti životinja i zoonoza i o tome koliko je važna preventiva i edukacija u sprečavanju pojave, ali i efikasnoj borbi s bolestima. Kada su u pitanju zarazne bolesti koje su opasne samo za životinje, a proizvođačima nanose ogromne materijalne štete, posebno su važne klasična kuga svinja, afrička kuga svinja, bolest plavog jezika i bolest kvrgave kože. Dr Veljović je istakao da je izuzetno važna primena biosigurnosnih mera na farmama, koja uključuje odgovarajući način držanja životinja, pravilnu ishranu i obaveznu prijavu bolesti. Bitno je da poljoprivrednici znaju da država nadoknađuje svu štetu koja eventualno nastane zbog pojave bolesti i da ne treba da čekaju s prijavom. Situacija je još složenija kada se radi o zoonozama, odnosno bolestima od kojih mogu da obole i ljudi. To su avijarna influenca, groznica zapadnog Nila, besnilo, slinavka i šap, tuberkuloza, bruceloza i trihineloza. Dr Veljović je istakao da neke od navedenih bolesti nije moguće lečiti, niti postoje vakcine protiv njih, pa je zato odgovorno poslovanje na farmama i saradnja s veterinarskom službom od ključne važnosti za unapređenje zdravlja životinja, ali i ljudi.

dr Ljubiša Veljović

O tome da nema uspešne poljoprivrede bez razvoja inovativnih rešenja u oblasti pametnog korišćenja osnovnih resursa kao što su zemljište, voda i energija na skupu je govorio dr Aleksandar Rodić iz beogradskog instituta "Mihajlo Pupin". On je, između ostalog, naveo podatak da se u Srbiji navodnjava svega dva-tri odsto poljoprivrednog zemljišta, ali da i tamo gde postoje sistemi za navodnjavanje njih uglavnom pokreće energija koja se dobija sagorevanjem fosilnih goriva. Osim što je ovakav pogon skup, on loše utiče na stanje životne sredine. Rešenje bi mogli da budu sistemi za navodnjavanje na solarni pogon, koji mogu da se isplate već dve-tri godine nakon kupovine, a zatim besplatno koriste nekoliko decenija. Dr Rodić je predstavio princip rada daljinski komandovanog sistema za pametno korišćenje zemljišta i pri tome istakao koristi koje bi poljoprivreda imala od njegove upotrebe. Ako bi se ovaj sistem, kako je rekao, primenio na samo 30 odsto obradivih površina u Srbiji, emisija štetnog ugljen-dioksida u atmosferu mogla bi da se smanji za čak 29,2 miliona tona.

dr Aleksandar Rodić

Ono o čemu se danas najviše priča svakako jeste digitalizacija u poljoprivredi kao način da se pametnim upravljanjem i ukrštanjem ogromnog broja informacija i podataka ostvare uštede i obezbedi što racionalnije poslovanje, uz što manji negativan uticaj na životnu sredinu. O ovoj temi govorio je doc. dr Marko Kostić s Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. On je istakao da ukrupnjavanje poseda i povećanje obima proizvodnje zahtevaju upotrebu digitalnih tehnologija prilikom prikupljanja informacija i njihove obrade u oblik koji je dostupan za korišćenje stručnjacima i poljoprivrednicima. Korišćenje ovih tehnologija postaje neminovnost, ali, zahvaljujući dobro osmišljenim programima i platformama, ono je u isto vreme relativno jednostavno i jeftino.

doc. dr Marko Kostić

Srbija se može ponositi riznicom naučnih i istraživačkih institucija, čiji su rezultati rada poznati i van granica naše zemlje, a primenljivi su u poljoprivrednoj praksi i mogu značajno da doprinesu razvoju domaćeg agrara. Wihova implementacija može da utiče i na razvoj koncepta pametnih sela kod nas.

 dr Gordana Radović i dipl.ing. Julkica Crnobarac

U svrhu transfera i primene najnovijih naučnih saznanja, dostignuća i iskustava u proizvodnoj praksi, između ostalog, važnu ulogu imaju i mediji, posebno specijalizovani, kao što je list "Poljoprivrednik", koji izlazi u kontinuitetu već 62 godine i koji je bio medijski pokrovitelj ovog panela.

Kosta Rajević
Aleksandra Milić
Tamara Gnip
Foto: Marija Antanasković i Mihailo Berček

Učesnici skupa

Učesnici skupa
 

Učesnici skupa

Učesnici skupa

Učesnici skupa

Učesnici skupa