Ekonomsko osnaživnje žena na selu važan je korak ka njihovoj većoj samostalnosti i podizanju kvaliteta njihovog života, a izgradnja pametnih sela, u kojima su uslovi za život slični onima koje ima grad, preduslov je da one ostanu da žive u ruralnoj sredini. Ovo je rečeno na skupu "Finansijska podrška ženama u ruralnim sredinama", koji je 21. decembra 2018. godine održan u Novom Sadu, u Privrednoj komori Vojvodine. Tematski skup su organizovali Privredna komora Vojvodine, Sistem poljoprivrednih informacija "Info tim logistika" DOO i "Dnevnik-Poljoprivrednik" AD. Na ovom skupu, kojem je prisustvovalo više od 100 žena iz različitih udruženja širom Vojvodine, svoje mere podrške ekonomskom jačanju žena predstavili su Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Pokrajinski seretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, kao i vojvođanski fondovi: Razvojni fond APV, Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede, Garancijski fond i Fond za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima.

Radno predsedništvo

Skupu se, najpre, obratio predsednik PKV-a Boško Vučurević, koji je ukazao na težak položaj seoskih žena i potrebu da se na rešavanje ovog problema usmeri fokus svih relevantnih institucija.

- Položaj žena može se unaprediti njihovim većim umrežavanjem, razmenom iskustava, međusobnim inspirisanjem na inicijative, povezivanjem s pokrajinskim institucijama, permanentnom edukacijom, rekla je Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV-a, i napomenula da je potrebno da se izradi akcioni plan koji će predvideti korake u rešavanju ovog problema u narednih pet godina.

U ime organizatora skupa obratila se i direktorka "Devnik-Poljoprivrednika" AD dr Gordana Radović, koja je istakla da je ovo drugi tematski skup u 2018. godini, koji je "Poljoprivrednik" organizovao sa Privrednom komorom Vojvodine, a bavi se temom ekonomskog osnaživanja žena, što pokazuje koliko je ova tema važna za razvoj i opstanak sela.

- Razvoj ženskog preduzetništva u ruralnim sredinama je put za razvoj "pametnih sela", rekla je Radovićeva i napomenula da ovaj pojam ne treba posmatrati samo sa aspekta digitalizacije, kako se često čini, već u širem kontekstu različitih ekonomskih mogućnosti za unapeđenje života na selu i poboljšanja životnog standarda, jer "pametno selo" znači ekonomski razvijeno selo.

Važno je, kako je istakla, da se radi na tome da uslovi života i životni standardi budu približni u gradu i selu, a da bi se to ostvarilo, nužno je da se žene ekonomski osnaže.

- Žene su zamajac ekonomskog razvoja sela i stub svakog domaćinstva. Na njima počiva domaćinstvo i garant su opstanka sela, rekla je dr Gordana Radović.

Araksi Mikaelijan, direktorka "Info tim logistike", navela je važnost dostupnosti informacija o svim relevantnim podacima kao što su cene, stanje na berzama, konkursi, različiti oglasi, pravilnici za sigurnije poslovanje i postizanje većeg profita, a sve te informacije pružaju sajt i stručnjaci "Info tim logistike", i dostupne su korisnicima širom Srbije.

Učesnice skupa

O podršci Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu govorio je Marko Rovčanin, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, koji je istakao da su žene na selu prepoznate kao posebna kategorija koja, zajedno s mladima do 40 godina i poljoprivrednicima koji rade u otežanim uslovima, ima povoljnije uslove na konkursima ovog sekretarijata i veći iznos bespovratnih sredstava. Tokom 2018. godine, kako je rekao, konkursna sredstva dobile su 592 žene, a ukupna vrednost realizacije ovih projekata bila je više od 600.000.000 dinara.

- Žene koje konkurišu na konkurse našeg sekretarijata na svim linijama ostvaruju dodatne bodove. Cilj je da se one osnaže dovoljno da bi mogle da se samostalno bave agrobiznisom, rekao je Rovčanin.

Milka Budakov iz Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova istakla je da ovaj sekretarijat preko Zavoda za ravnopravnost polova ima brojne aktivnosti kojima podržava rad ženskih udruženja i unapređuje položaj žena na selu. To su manifestacije posvećene ženskom stvaralaštvu, obuke za sticanje posebnih veština, ali najznačajniji su konkursi za dodelu kuća na selu. Zahvaljujući ovim konkursnim linijama, 43 žene su dobile krov nad glavom i postale suvlasnice nekretnina, što je izuzetno važno za unapređenje njihovog položaja.

Predstavnici fondova predstavili su konkursne linije namenjene ženama na selu. Zajedničko im je to što svi konkursi imaju niske kamatne stope, a dug grejs-period i rokove otplate.

Jelena Trenkić iz Razvojnog fonda Vojvodine predstavila je linije ovog fonda, naglasivši da se sredstva dodeljuju s kamatnom stopom od jedan do tri odsto. U ovom fondu, konkursi su otvoreni do utroška sredstava i još uvek ih ima na raspolaganju. Korisnici mogu da konkurišu za dobijnje kratkoročnih i dugoročnih kredita za poljoprivredu, nabavku obrtnih sredstava, kupovinu zemljišta, nabavku mehanizacije, obazbeđivanje sredstava za IPARD... Jelena Trenkić je istakla da Razvojni fond APV od ove godine ima i novu konkursnu liniju, koja je namenjena za razvoj turizma. Iznos kamate za ovaj konkurs pokriva Sekretarijat za privredu i turizam.

Aleksandar Bogdanović, direktor Pokrajinskog fonda za razvoj poljoprivrede, rekao je da se sredstava po konkursima ovog fonda odobravaju po kamatnim stopama od jedan do jedan i po odsto i da nema prikrivenih troškova obrade kredita. I ovaj fond je prepoznao žene kao kategoriju kojoj se daje prednost prilikom konkurisanja. Linije ovog fonda su, inače, usklađene s konkursima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, što znači da potencijalni korisnici mogu da konkurišu na osnovu predračuna, a zatim da sačekaju i vide da li će dobiti bespovratna sredstva od resornog sekretarijata. Tek kada ih dobiju, podižu kredit za onaj deo investicije koji ne pokrivaju subvencije i samo taj deo otplaćuju. Bogdanović je najavio da će novi konkursi Fonda biti otvoreni početkom februara 2019. godine.

Budući da žene na selu često nemaju nekretninu na svom imenu, značajno je i to što mogu da pribave garancije za kredit preko Garancijskog fonda AP Vojvodine. Direktor ovog Fonda, Đorđe Raković, rekao je da je cilj da se obezbedi povoljnije kreditiranje od onog koje nude banke, i to putem izdavanja garancija bankama kao sredstva obezbeđenja urednog vraćanja kredita. Raković je istakao da Fond ima ugovore o saradnji sa sedam poslovnih banaka. Uz podršku Garancijskog fonda, kako je istakao, stvoreni su uslovi za otvaranje 806 radnih mesta iz oblasti ženskog preduzetništva, za šta je Fond dobio i međunarodno priznanje.

O položaju i potrebama žena na selu na skupu je govorila Olivera Radovanović iz Ženske ruralne mreže, koja okuplja 17 udruženja žena u ruralnim sredinama. Navela je da ako se za žene iz grada kaže da su građanke drugog reda, onda su seoske žene stanovnice najmanje trećeg reda. Njima je znatno više otežan pristup poslu, lekaru, transportu, kulturnim sadržajima, obrazovanju.

Olivera Radovanović je istakla i da je udruživanje žena jedan od važnih načina da se osnaži njihov položaj, ali im je potrebna finansijska podrška da bi udruženja funkcionisala.

- Žene moraju da se nauče kako da se posvete multifunkcionalnoj poljoprivredi, koja uključuje turizam, tradicionalne i zdravstveno bezbedne proivode. One treba da sertifikuju svoju proizvodnju, brendiraju proizvode i marketinški se osnaže. Treba im edukacija u pisanju projekata i informatičko opismenjavanje. Sve su to novi pojmovi za njih i zbog toga je neophodno da se obrazuju, a pre svega informatički opismene, rekla je Olivera Radovanović i dodala i da su sela u Vojvodini poluprazna, kao i da se pothitno mora nešto uraditi kako bi se zaustavio odlazak ljudi iz njih.

Učesnici skupa složili su se da je hitno potrebno preduzeti mere kojima bi se popravili uslovi života žena u ruralnim sredinama, pre svega njihov materijalni položaj. Da bi se to uradilo, potrebno je da se angažuju svi, od samih žena, koje treba da se uključuju u udruženja i obaveste o pravima i mogućnostima koje im se nude, preko lokalnih, pokrajinskih i republičkih institucija. Važno je i da se organizuju ovakvi skupovi na koje se pozivaju žene i gde može da se čuje njihova reč. S druge strane, to je prilika za njih da se obaveste o tome koje im mogućnosti stoje na raspolaganju i da to saopšte meštankama u svom selu. Iako je ovaj skup bio namenjen, pre svega ženama u Vojvodini, njemu su prisustvovale i žene iz centralne Srbije, koje su istakle da ako su žene na selu u Vojvodini građanke trećeg reda, u centralnoj su najmanje četvrtog, zbog izraženih patrijarhalnih stavova, nemogućnosti da se zaposle, steknu vlasništvo nad imovinom i slično. Zato je predloženo da se skupovi posvećeni unapređenju položaja žena na selu organizuju širom Republike.

Primer dobre prakse, odnosno preduzetnice koja se nakon života u inostranstvu vratila na porodično imanje gde želi da živi i radi predstavila je Elizabeta Vamoš iz Skorenovca, koja se zajedno s roditeljima bavi seoskim turizmom. Ovo je, inače, samo jedna od porodica koje se u ovom mestu bave turizmom i, zahvaljujući njihovoj saradnji, Skorenovac može da se pohvali najvećim brojem noćenja u celoj Vojvodini.

- Roditelji se turizmom bave više od 20 godina, a suprug i ja smo do pre dve godine živeli u inostranstvu. Vratili smo se i polako preuzimamo porodični posao. Imamo prenoćište, restoran kapaciteta do 150 ljudi, a prošle godine smo napravili kamp za bicikliste, koji je bio veoma posećen. Imamo još puno planova kako da obogatimo i unapredimo ponudu, rekla je Elizabeta Vamoš i napomenula da su izgradnju kampa finansirali svojim sredstvima, ali da im je potrebna finansijska pomoć kako bi uradili sve ono što još planiraju.

U diskusiji nakon izlaganja postavljena su neka pitanja na koja nije bilo nadležnih da odgovore. "Poljoprivrednik" će se potruditi da u nekom od narednih brojeva pronađe odgovore na ova pitanja.

Aleksandra Milić
Foto: TOP Srbija

Učesnici skupa