* U fiziološkoj zrelosti beru se plodovi  namenjeni za konzum, a u punoj zrelosti za  preradu
 
Određivanje vremena berbe dunje zavisi od namene plodova, kao i kod ostalih voćnih vrsta. Na teritoriji opština  Knjaževac i Sokobanja očekuje se da će  berba  dunja  početi krajem oktobra.
U fiziološkoj zrelosti beru se plodovi namenjeni za konzum, a u punoj zrelosti  za preradu.
Berbom plodova pre fiziološke zrelosti nastaju veliki gubici (do 1% dnevno), kvalitet je slabiji, plodovi se ne mogu dugo čuvati, a ako se čuvaju znatno je veći kalo – gubitak mase. Kada se  kasno ubiraju  plodovi, može doći do njihovog prekomernog opadanja i pojave  fizioloških bolesti. Takođe, imaju manju skladišnu sposobnost, što prouzrokuje uvećanje gubitaka pri čuvanju. Zato pri kasnijoj berbi plodove treba što kraće čuvati i brže preraditi.
Berba - U praksi vreme berbe dunja se određuje uglavnom po boji pokožice, lakoći odvajanja plodova od grane, boji semenjače semenke, lakoći skidanja malja i primenom refraktometra – utvrđuje se sadržaj šećera u soku dunje. "Vranjska" i "leskovačka" dunja se beru na oko 160 do 170 dana od vremena punog cvetanja. Berba se obavlja tako što se plod obuhvati rukom, blago uvrne i okrene nagore. U berbi treba paziti da se ne lome grančice koje nose plodove, jer će one nositi rodne pupoljke za narednu godinu. Smatra se da plod dunje nije osetljiv na udare jer ima tvrdo meso. Međutim, i kod nje, kao i kod jabuke i kruške, lako se javljaju mehanička oštećenja i ta mesta veoma brzo potamne i oksidišu. 
Za upotrebu u svežem stanju dunja treba da se pakuje u drvene gajbe u kojima su plodovi poređani u jednom sloju. Plodovi namenjeni industrijskoj preradi beru se u boks-palete  ili u plastične jabučare, a transportuju u rasutom stanju.
Treba imati na umu da je dunja podložna napadu patogena. Od fizioloških oboljenja najčešće se javljaju: tamnjenje mesa, gorke pege i pege slične gorkim koje prouzrokuju virusi.
Tamnjenje mesa – Javlja se najčešće 30 dana posle čuvanja, u delu ploda ispod pokožice u obliku prstena, poluprstena ili prstena različite širine. U poodmakloj fazi cela površina poprečnog preseka je tamne boje, dok se na pokožici ne uočavaju nikakve promene. Pravovremena berba i što kraće čuvanje su prevencija ove fiziološke bolesti.
Gorke pege – Predstavljaju fiziološku bolest koja nastaje u voćnjaku, ali se ispoljava tek u skladištu. Manifestuje se u vidu okruglastih, tamnozelenih, mrkih, ređe do skoro crnih depresija na pokožici ploda koje su katkad oivičene zelenom bojom. Ispod njih se nalaze nekrotirane parenhimske ćelije mesnatog dela ploda koje su sunđeraste, žilavije i zbijene strukture. Gorke pege se najčešće javljaju u predelu čašice i ne proširuju se. Kao osnovni uzrok pojavljivanja gorkih pega smatra se nedostatak kalcijuma (Ca) u plodu. Poznato je da kalcijum dospeva u plod ksilemskim uzlaznim tokom. Snabdevenost ploda kalcijumom je dobra ukoliko pritiče dovoljno vode i hranljivih materija za rast letorasta i razvoj ploda. Međutim, u slučajevima nedovoljne snabdevenosti vodom, poput  ove sušne godine kada je bila nedovoljna aktivnost ksilemskih elemenata, a kako se kalcijum ne može premestiti iz lišća u plod floemskim putem, došlo je do  njegovog deficita u plodu.
Gorke pege se mogu izbeći pravilnom ishranom, ravnomernim snabdevanjem vodom i pravovremenom berbom. Plodove treba brati u optimalnom stepenu zrelosti, jer se na rano ubranim plodovima gorke pege znatno ranije i intenzivnije pojavljuju. Posle berbe plodovima treba obezbediti optimalni režim čuvanja, pri čemu posebno treba obratiti pažnju na vlažnost vazduha.
Plutaste pege – Slične su gorkim i javljaju se kao posledica napada virusa. Mogu se naći neposredno uz površinu pokožice i u sloju dubine od 1 mm do 2 mm. Pored toga, dublje u mesu ploda može se sresti nekrotično tkivo koje podseća na gorke pege. Plodovi sa ovim oboljenjem su sitniji i deformisani.
 Od gljivičnih oboljenja najčešća je meka trulež, koja  se  javlja na potpuno zrelim plodovima. Kad se bolest razvije, ceo plod postaje vodenast, vrlo mekan i pri dodiru puca uz curenje soka. Ova bolest se može sprečiti pravovremenom berbom, pažljivim manipulisanjem plodovima i čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi.
Čuvanje i skladištenje - Plodovi dunje mogu se čuvati tri meseca na temperaturi od 0 ºC do 2 ºC  i pri relativnoj vlažnosti vazduha od 90% uz prethodnu dobru zaštitu u voćnjaku i tretiranje plodova fungicidima pre unošenja u skladište. Imajući u vidu da se dunja bere kasno, u oktobru, kada su prošle visoke temperature, plodovi se mogu relativno dobro čuvati u vrlo provetrenim podrumima ili sličnim prostorijama do početka januara, pa čak i do marta u zavisnosti od sorte. 
Dunja pripada grupi jabučastog voća i možemo je skladištiti u ULO hladnjačama,  na temperaturi od -0,5 ºC do 0 ºC, u uslovima relativne vlažnosti oko 90%. Najniža temperatura smrzavanja dunje je -2 ºC. Približan period skladištenja je od dva do tri meseca. 
Dipl. inž. Sanja Čokojević
PSSS "Poljoservis" Knjaževac