* Proizvodnjom jagode počeli su da se bave pre četiri godine, a od pre tri tržišne viškove prerađuju u aromatičnu rakiju
 
Kaže se da od ideje sve počinje. Marija Ožegović iz Srpske Crnje došla je na ideju da počne da se bavi proizvodnjom jagoda, a zatim i da tržišne viškove prerađuje u rakiju. Iako bez prethodnog iskustva u bavljenju ovim poslom, uspela je da savlada tehnologiju proizvodnje, ali i da u posao uključi sva članove porodice. Jagode već četvrtu godinu složno proizvode Marija, njena sestra Zorica, Zoričina ćerka, Marijin sin, majka Stojanka i baka. U vreme kada smo posetili ovu porodicu, Marija –  začetnica posla, nije bila kod kuće. Zato smo o do sada postignutim rezultatima i planovima za budućnost pričali sa Zoricom i Stojankom.
– Sestra Marija je već prve sezone, pre četiri godine, posadila oko 500 sadnica jagoda, koje je kupila u Subotici. Već sledeće godine imali smo 5.000 sadnica. Podigli smo i plastenik u kojem smo ove godine posadili još 1.000 sadnica, tako da ih ukupno imamo 6.000, priča Zorica, koja u prvi mah, kako priznaje, nije bila oduševljena sestrinom idejom da zasnuju jagodnjak, ali sada se sve promenilo.
Cela porodica je uključena u posao, tako da sve stižu da urade sami i ne moraju da angažuju sezonske radnike. Zorica kaže da se u ovom poslu  mašinski jedino prave bankovi za sadnju i postavlja folija ispod koje se nalazi sistem za navodnjavanje "kap po kap".
– Jagode sadimo u avgustu, a sledeće godine, nakon berbe, uklanjamo ih sa te parcele. Ove godine u plasteniku smo posadili stalnorađajuće jagode i nadamo se da ćemo prve plodove ubrati već u novembru kada ih niko ne bude imao, a zatim u proleće, leto i jesen naredne godine, objašnjava Zorica.
Jagode, prema rečima naše sagovornice, proizvode bez primene pesticida, gotovo organski, mada nemaju sertifikat. Sveže plodove prodaju od kuće, a ukoliko ima više porudžbina, jagode voze i do kupaca u Zrenjaninu.
Mali deo plodova prethodnih sezona ostajao je neprodat, pa je Marija pre tri godine došla na ideju da se od tih jagoda, ali i sitnijih plodova koji nisu za prodaju, pravi rakija.
U rakiju idu samo zdravi plodovi, bez dodatka šećera, a prema rečima naših sagovornica potrebno je čak 15 kilograma jagoda za litar ove neobične, aromatične rakije. Do sada su proizvodili male količine rakije koju su poklanjali ili prodavali, ali i to bi uskoro moglo da se promeni.
– Planiramo da već naredne godine povećamo zasade pod jagodom, najpre za jedan hektar, a kasnije i više. Tada ćemo imati dovoljno jagoda i za prodaju, ali i za pravljenje rakije. Volela bih i da se oprobam u izradi likera od jagode, priča Zorica.
Širenje zasada doneće mnogo dodatnog posla ovoj porodici, a to znači da će u vreme najvećih radova ipak morati da angažuju dodatnu radnu snagu, što do sada nije bio slučaj.  Međutim, kako postoji namera da nekim članovima porodice ovaj posao bude osnovni izvor prihoda, proširenje proizvodnje je jedini logičan korak. Sledeći će biti registracija firme kako bi prerađevine od jagoda mogle da se nađu u prodaji i u prodavnicama. 
Treba spomenuti i da im u poslu podršku pruža Opština, čije je sedište u Novoj Crnji. Cilj Opštine je da se mladima pomogne da ostanu na svom ognjištu. Upravo porodica Ožegović pokazuje da više generacija može da živi i radi u jednom domaćinstvu i da sloga posledično dovodi do uspeha u poslu.
A. Milić