* Svetska zdravstvena organizacija je još 2017. godine utvrdila da jedinjenje CBD ne pokazuje nikakve potencijale za zloupotrebu niti stvara zavisnost
 
Od kraja marta, pa sve do početka juna u Srbiji se seje industrijska konoplja, u zavisnosti da li je cilj proizvodnja semena, cveta ili biljnih vlakana. Koje površine i sorte će biti zastupljene ovog proleća, za sada je potpuno neizvesno. Prve zvanične informacije će, početkom juna, saopštiti Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kojem su, pre setve, proizvođači obavezni da prijave svaki planirani hektar. Tokom 2015. godine industrijska konoplja u Srbiji bila je zasejana na 60, a četiri godine kasnije površine su porasle na 800 hektara. Činilo se da je ova čudnovata ekološka biljna vrsta na dobrom putu da dostigne nivo od oko 50.000 hektara, koliko je zauzimala sredinom prošlog veka kada je tadašnja Jugoslavija bila glavno tržište industrijske konoplje u Evropi i treće u svetu. Cena konoplje na svetskoj pijaci određivana je u Bačkoj. 
Izuzetno jak svetski lobi proizvođača veštačkih vlakana učinio je, pre nekoliko decenija, da potpuno zamre proizvodnja industrijske konoplje. Nedoumice su nastale u momentu kada nije napravljena razlika između industrijske konoplje – Canabis sativa L, koja u cvetu sadrži jedinjenje kanabidiol – CBD i indijske konoplje – kanabisa (marihuane), koja sadrži znatne količine psihoaktivne supstance tetrahidrokanabinola – THC. Stanje je počelo da se menja od momenta kada je 2017. godine Svetska zdravstvena organizacija utvrdila da CBD ne pokazuje nikakve potencijale za zloupotrebu ili stvaranje zavisnosti. Na tom putu je nastala i Rezolucija o korisnosti kanabisa u medicini koju je usvojio Evropski parlament 2019. godine. Potom je ponovo buknulo sve masovnije interesovanje u svetu za proizvodnju i preradu industrijske konoplje, koju mnogi smatraju biljkom budućnosti, jer može dati preko 20.000 različitih proizvoda.
 
B. Krstin
 
 
Kompletan tekst pročitajte u novom broju lista Poljoprivrednik.