* Tim TotY podstiče proizvođače za pronalaženje novih, alternativnih, tehnoloških i digitalnih rešenja koja će traktore učiniti takvim da odgovore različitim izazovima u budućnosti
 
Predviđanja Ujedinjenih nacija o rastu svetske populacije  na gotovo 10 milijardi ljudi do 2050. su već dobro poznata, kao i to da će 70 odsto živeti u urbanim sredinama. Zbog ovoga postoji veliki pritisak na poljoprivrednu proizvodnju koja će imati zadatak da obezbedi dovoljno hrane za toliki broj stanovnika planete, uz korišćenje manje resursa nego danas. Naime, po nekim procenama, zbog predviđenog rasta stanovništva smatra se da bi proizvodnja hrane trebalo da se poveća za čak 70 odsto. Da  bi se dostigao ovaj zahtevni cilj, nesumnjivo značajnu ulogu će imati poljoprivredna mehanizacija. U ispunjenju svog zadatka, i proizvodnja mehanizacije, kao uostalom i sve poljoprivredne proizvodnje, mora da se prilagodi novim sve većim zahtevima koje nameće zaštita životne sredine. Tako će sve više oranica osvajati tehnologija koja više nema za cilj postizanje ravnomerne raspodele vode, mineralnog đubriva i sredstava za zaštitu bilja po celom polju, već njihovo ciljano korišćenje u neophodnim količinama na mikrolokacijama, a sve u skladu sa evidentiranim potrebama. Da bi se odgovorilo na ove izazove, u budućnosti će se morati uskladiti zahtevi zakonodavstva, investitora i svakako inovativne poljoprivredne tehnologije. 
Budući traktori će morati da se prilagode novom tehnološkom scenariju uz primenu još više senzora, internet stvari, daljinskog povezivanja, kao i ugradnji novih tipova motora, onih koji koriste prirodni gas kao gorivo, ali i onih elektro ili pak hibridne varijante. Proizvodnja traktora koji će biti prilagođeni korisnicima, pouzdaniji i ekološki prihvatljiviji, izazov je za industriju koja uz ostvarivanje novih ciljeva rada mora ostati i profitabilna. U svemu ovome tim Tractor of the Year igra specifičnu ulogu koja prevazilazi samo takmičenje u izboru Traktora godine, poruka je članova žirija TotY o sagledavanju važnosti poljoprivredne mehanizacije u narednim godinama. Ovaj tim treba da podržava rešenja  koja će biti sposobna da ostvare izazove u budućnosti. 
Prelazimo most koji vodi ka savršenim mašinama, kombinaciji alternativnih motora i digitalnih alata. Jedino što  se ne zna koliko je dugačak ovaj most. Tako članovi žirija  objašnjavaju neke od činjenica koje će oblikovati traktor budućnosti.
Donedavno je glavni cilj poljoprivredne proizvodnje bio povećanje prinosa, ali se danas društvo mora suočiti sa znatno složenijom geoklimatskom situacijom, pa je tako najveći izazov savremene poljoprivrede optimizacija prinosa na održiv način. Današnja precizna poljoprivreda rezultat je trenda koji se pojavio devedesetih godina prošlog veka, a koji podrazumeva primenu satelitskih tehnologija, GPS i softvera koji su namenjeni postizanju većeg učinka operacija u proizvodnji. Osim toga, metode precizne poljoprivrede doprinose da se umanji rizik prema životnoj sredini i smanjuju verovatnoću ljudske greške.  Jedna od ključnih tačaka moderne poljoprivrede jeste upotreba naprednih tehnologija i opreme koje će pomoći da se ispune ti ciljevi. Ako je u početku primene ovih tehnologija glavna pomoć stizala s ”neba” satelitskim navođenjem i sistemom mapiranja polja, koji su omogućili poljoprivrednicima da prilagode svoje radove u polju u skladu sa potrebama, danas je u ponudi znatno naprednija tehnologija. Ova tehnologija je nastala zahvaljujući razvoju digitalnih tehnologija, na prvom mestu interneta i analize podataka koji su postali ključni u razvoju strategije poljoprivredne proizvodnje. Mogućnost fabrika, postrojenja, mašina i opreme koriste se u proizvodnji da generišu velike količine podataka koji primenom novih tehnologija mogu biti prikupljeni i analizirani. To daje mogućnost preciznijeg i pravovremenog delovanja, tako što omogućava automatizaciju aktivnosti i integraciju radova u polju s drugim poslovima u poljoprivredi. Unakrsna analiza podataka o životnoj sredini, klimatskim uslovima i stanju gajenih biljaka omogućava, između ostalog, i prilagođeno navodnjavanje, korišćenje đubriva u skladu sa potrebama, kao i selektivnu zaštitu bilja. S druge strane, interakcijom digitalnih informacija koje se dobijaju od mašina koje rade u polju, obezbeđeno je preciznije upravljanje kompletnom flotom mašina, što takođe pozitivno utiče na smanjenje ukupnih troškova u proizvodnji. Pritom je bitno istaći da je neophodno da korisnik bude obučen za iščitavanje prikupljenih podataka, odnosno rezultata analize kako bi na kraju doneo ispravnu odluku u moru ponuđenih algoritamskih rešenja za unapređenje svoje proizvodnje. 
Naime, u centru savremenih tehnologija u osnovi precizne poljoprivrede su platforme za podršku poljoprivredi kroz softverska rešenja. Ona nastaju na osnovu informacija koje dolaze sa senzora na traktorima i poljoprivrednih mašina, satelita  i bespilotnih letelica, a projektuju se na predviđenim modelima. Platforme sa rešenjima moraju biti dostupne poljoprivredniku preko veb-stranice ili aplikacija na kompjuteru, tabletu ili pametnom telefonu. 
Pre samo jedne decenije traktor je bio, kako ocenjuje žiri TotY, ”samo” mašina koja se koristila za rad, a danas se može smatrati pravim digitalnim operativnim centrom koji ima mogućnost prikupljanja i obrade podataka, što je jedan od glavnih elemenata budućnosti globalne poljoprivrede. Takođe neće biti iznenađenje i ako u skorijoj budućnosti u praksi sve više budu zastupljeni autonomni traktori, smatra tim TotY.
 
Marija Antanasković