* Na razmenu za kukuruz čeka veliki broj junadi   
* Stvaranjem brenda "RS – junetina iz prirode" osiguraće se tržište za kvalitetno meso proizvedeno na domaćim farmama
* U planu je osnivanje centra za razvoj tovnog govedarstva, sabirnog centra za kvalitetnu tovnu telad, formiranje oglednog zapata u Poljoprivrednoj školi u Futogu
 
Tovno govedarstvo u Srbiji tavori  već godinama uprkos  često pompezno najavljivanim izvoznim aranžmanima. Nesiguran plasman i nepovoljna otkupna cena naterali su mnoge stočare da preispitaju svoju odluku o tome da li da nastave da se bave tovom. Ima, doduše, i onih koji i u ovim teškim vremenima odlučuju da se upuste u ovu proizvodnju, ili da povećaju njen obim oslanjajući se na podršku koju stočarstvo dobija na svim nivoima, od lokalnog do republičkog. 
Ova podrška, međutim, često nije dovoljna, jer proizvođačima fali kontinuitet u plasmanu po odgovarajućim cenama, mogućnost da kupe kvalitetnu telad za tov, mnogi rade u mestima gde su pašnjaci izgubili svoju namenu pa nemaju pristup ispaši i slično. Udruživanje je jedan od osnovnih preduslova da proizvođači tovne junadi ojačaju svoj položaj na tržištu, a deo njih okupljen je u okviru novosadskog Udruženja za podsticanje poljoprivrede "Agroprofit", odnosno Proizvodne grupe odgajivača tovnih rasa goveda i junadi. Cilj Udruženja je da pokuša da nađe strategiju kojom bi se ova proizvodnja učinila konkurentnom. Na sastanku koji su nedavno organizovali istaknuto je da je otkupna cena od 1,6 do 1,8 evra, koju trenutno nude klaničari i nakupci, pogubna za stočare. Zato su Državnim robnim rezervama predožili, i taj predlog je usvojen, da se organizuje novi krug razmene merkantilnog kukuruza za tovnu junad. Za razmenu će biti ponuđeno 10.000 kilograma merkantilnog kukuruza u paritetu kilogram junetine za 17 kilograma kukuruza.
– Ovo je, kada se uzme u obzir cena kukuruza na berzi, najbolja ponuda koju proizvođači mogu da dobiju i zbog toga treba da sačekaju sa prodajom junadi i ne daju  je u bescenje, objašnjava Čedomir Keco iz Udruženja "Agroprofit".
Keco je istakao da u ponudi za klaničare već ima oko 2.500–3.000 junadi, a od toga se najmanje 1.000 nalazi u produženom tovu. Proizvodna grupa odgajivača tovnih goveda predložila je da se ne postavlja gornja granica težine prilikom razmene upravo da bi se proizvođači rešili svih grla koja su za prodaju. Predloženo je i da u razmeni ne učestvuju oni stočari koji su ovo pravo ostvarili u prva dva kruga. 
Inicijativu razmene junadi za kukuruz podržao je i pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Milorad Malić, koji je prisustvovao sastanku proizvođača. Istakao je da govedarstvo ima perspektivu, kao i da je udruživanje pravi model za organizovanje proizvođača. Samo tako, kako je rekao, oni mogu ostvariti količinu i kontinuitet u snabdevanju koji su potrebni za izvoz. Naveo je i da će resorni sekretarijat putem konkursa, koji su već raspisani ili će uskoro biti, nastaviti da pruža pomoć posebno stočarima, te ih je pozvao da konkurišu.
Razmena tovne junadi za merkantilni kukuruz svakako je dobar potez ali, kako kažu tovljači, to je samo gašenje požara jer su problemi u ovoj proizvodnji veliki i gomilaju se već odavno. Kako se moglo čuti na sastanku, trenutno se u Srbiji tovom bavi 16.000 domaćinstava, što je značajan broj, ali u njima prosečno ima svega šest tovnih grla. Čedomir Keco je istakao da je to najlošiji podatak u regionu.
– U Hrvatskoj, gde smo nedavno bili, na primer, prosečan broj tovnih životinja po farmi je 50, a ima i farmi sa 12.000 životinja. Stvari se i kod nas polako menjaju i očekujem da ćemo do narednog Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, gde smo se lane prvi put predstavili, imati oko 5.000 kvalitetnih plotkinja rasa šarole, limuzin, angus, hereford... Želimo da se bolje organizujemo, ali i da stvorimo brend "RS – junetina iz prirode" koji će biti prepoznatljiv po kvalitetu i prodavaće se klaničarima sa kojima uspostavimo saradnju, ali i restoranima i hotelima, objašnjava Keco.
Izrada elaborata kojim se definiše kvalitet proizvoda koji će se prodavati pod nazivom "RS – junetina iz prirode" je pri kraju, kako se moglo čuti na sastanku. Proizvođači koji žele da stave ovu oznaku na svoj proizvod moraće da rade u skladu sa dobrom proizvođačkom praksom, odnosno da životinjama obezbede pristup pašnjaku, odgovarajuće objekte, ishranu, higijenu i slično.  
Proizvođači kao jedan od važnih poteza koji očekuju od država navode i vraćanje pašnjaka nameni, jer su u dosta opština uzurpirani i koriste se u druge svrhe.
U planu je i da se osnuje sabirni centar za telad za tov poznatog porekla, čime bi se obezbedila kvalitetna tovna grla. Do sada je bio čest slučaj da se telad za tov uvoze iz, na primer, Rumunije, bez poznatog  porekla i zdravstvenog statusa, pa je bio visok stepen njihovog uginuća. Stočari se žale da je od kupljene teladi neretko uginulo i do 30 odsto, što je dodatno poskupljivalo proizvodnju, odnosno smanjivalo rentabilnost posla.
Tovljači goveda okupljeni oko Proizvodne grupe dogovorili su se i da osnuju centre za razvoj tovnih rasa, koji će se nalaziti na imanjima najreprezentativnijih proizvođača za datu pasminu. Ovi centri pružaće sve neophodne informacije  onima koji se bave tovom ili tek planiraju da se upuste u ovaj posao. U planu je da se centar za rasu hereford formira u Ečkoj na gazdinstvu Adama Bugara. Centar za rasu angus biće u Srpskom Krsturu na farmi Mladena Jančića, a za rasu šarole na farmi Berze kod Bačke Topole, čiji je vlasnik Tibor Berze. Centar za limuzin rasu biće formiran na farmi Miroslava Kiša u Verušiću.
Odgajivači tovnih goveda složili su se i da će pokloniti priplodna grla kako bi se u Poljoprivrednoj školi u Futogu formirao ogledni zapat tovnih rasa u spomen na čuvenog profesora novosadskog Poljoprivrednog fakulteta Timoteja Čobića. Sa ovom školom već postoji  dogovor o organizovanju edukativnih sastanaka i seminara. Jedna od prvih planiranih edukcija biće osposobljavanje odgajivača za uzgoj tovnih rasa goveda u sistemu krava–tele.
 
Aleksandra Milić
 
Razmena je dobar potez, ali su potrebna sistemska rešenja
 
Ivan Radovanović iz Bogatića bavi se tovom goveda i svinja. Godišnje utovi oko 100 bikova i kaže da je trenutno u Mačvi dosta tovnih grla dostiglo željenu težinu, ali da je cena od 1,85 evra ponižavajuća, te se retko ko odlučuje na prodaju.
– Ako poredimo cenu s početka 2019. i sad, po jednom utovljenom biku dobijamo za oko 300 evra manje. Najavljena razmena je dobar potez, ali moraju se rešiti i drugi problemi kako bi govedarstvo počelo brže da se razvija. Ne možemo početkom godine dobiti signale sa najvišeg nivoa da će cena  junadi biti 2,4  evra, jer onda automatski poskupljuju i telad koju kupujemo. Na kraju dočekamo da cena ovako padne i da poslujemo na ivici rentabilnosti, priča Radovanović, napomenuvši i da je u načelu spreman da na njegovom gazdinstvu bude uspostavljen sabirni centar teladi za tov.