* Preko 70 odsto metana u prirodi nastalo je ljudskim aktivnostima, petina toga je poreklom iz poljoprivrede, u kojoj polovina nastaje u govedarskoj proizvodnji

Ozbiljne posledice nastupanja klimatskih promena pripisuju se, najčešće, efektima "staklene bašte", pod uticajem prevelikog nagomilavanja različitih gasova u atmosferi. Čak u meri da se zahteva hitna međunarodna intervencija. O tome svedoči i odluka mnogih država da preduzmu mere kojima će se smanjiti emisija štetnih gasova i ublažiti efekti klimatskih promena. Evropska unija je bila sasvim određena usvojivši strategiju kojom se obavezuje da do 2030. godine smanji emisiju štetnih gasova za 50 odsto, uz očekivanje da to bude primer drugim državama. Pored ugljen-dioksida, kao najveći uzročnik globalnog zagrevanja sve više se pominje metan, gas bez boje i mirisa, koji vezuje za sebe veće količine toplote, ali se brzo razgrađuje, pa ga je teško detektovati, a još teže smanjiti njegovu količinu u vazduhu. Nauka nema sasvim precizan odgovor o uzrocima ubrzanog povećanja metana u atmosferi nakon 2014. godine, čak 10 puta u odnosu na prethodni period. Postojeća ispitivanja ukazuju da, u stvaranju metana, industrija učestvuje sa 38, a transport sa 21 odsto. Pomalo neočekivano, u žiži naučnog interesovanja, našla se i poljoprivreda sa udelom u stvaranju metana od 10 odsto, u kojoj govedarska proizvodnja učestvuje sa čak 50 odsto! I dok su dosta izučene i jasne neophodne mere za smanjenje metana poreklom iz industrije i saobraćaja, sa poljoprivredom to neće biti nimalo lako. Jednostavno, eventualna "hajka" na smanjenje govedarske proizvodnje ne dolazi u obzir. Goveđe meso i mleko osnovna su ljudska hrana, koja će trebati sve više zbog porasta stanovnika na našoj planeti. Ipak, poslednjih godina metan, koji nastaje u govedarstvu, predstavlja vrlo aktuelnu temu za izučavanje. Cilj je da se dođe do naučne istine, da se utvrdi uticaj na životnu sredinu, obim neophodne kontrole i redukcije i konačno omogući proizvođačima da stvore sredstva za smanjenje emisije metana, koja će biti dovoljno funkcionalna i bezopasna za životinje.
– U svetu se rade brojna naučna ispitivanja izlučenog metana s ciljem da se utvrdi da li neka biološka osobina životinja utiče na proizvodnju metana, kaže doc. dr Marko Cincović, sa Departmana za veterinarsku medicinu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. – Goveda su veoma krupne životinje sa vrlo složenom građom i funkcijom organa za varenje. U buragu se odvija mikrobiološko, a u pravom želucu i crevima hemijsko varenje unete hrane. Mikrobiološko varenje se odvija pod uticajem velikog broja različitih bakterija, koje dovode do stvaranja metana, vrlo štetnog za životnu sredinu. Preko 95 odsto tog gasa goveda ispuštaju podrigivanjem, dok oko pet odsto izlazi na drugačije načine. Nevolja je što je veoma teško utvrditi količinu ispuštenog metana kod goveda. Sve doskora korišćeni su senzori za utvrđivanje količine oslobođenog metana, ali je to bio vrlo težak i složen posao. Novija, dosta skupa, tehnologija zasniva se na laserskom merenju, pri čemu se zrak uperi u usta i nos životinje. Ustanovljeno je da mlečne krave holštajn-frizijske rase ispuštaju oko 120, ovce osam, a svinje pet-šest kilograma metana godišnje. Podaci ukazuju da životinje koje slabije iskorišćavaju ili jedu hranu slabijeg kvaliteta stvaraju više metana. Zbog toga se insistira na korišćenju kvalitetne hrane, koja će brže proći kroz organe za varenje goveda.
Po rečima dr Marka Cincovića, najveći deo svojih energetskih potreba goveda zadovoljavaju iz kabaste hrane, dok se koncentrovana koristi za ishranu u periodu kada laktaciona kriva raste i kada se želi postizanje vrha u proizvodnji mleka. Posebna pažnja treba da se obrati pri kraju fermentacije kada se otvaraju nove silaže, pripremljene tokom leta. Valja uraditi stručnu kontrolu silaže i utvrditi njen hemijski i fizički sastav, da ne bi zaostali neki mikotoksini ili neke druge štetne materije. Nakon 10–14 dana ishrane tom silažom moguće je utvrditi koliko ona metabolički odgovara životinji ili ne. Čak i vrlo male promene u nekim hemijskim odnosima u hranivu mogu dovesti do toga da u organizam uđe manje korisnih materija nego što je to potrebno. A taj nedostatak će uticati na smanjenje proizvodnje mleka, što kod visokoselekcionisanih životinja nikako ne bi trebalo dozvoliti.
U poslednje vreme dosta se radi na proizvodnji sredstava koja vezuju metan, čime se smanjuje njegovo izlaženje u spoljašnju sredinu. Ali ukupno smanjenje se kreće samo između nule i 25 odsto, što je relativno malo. Pri korišćenju tih sredstava, kako je utvrđeno, ne treba preterivati. Postojeće bakterije u buragu preživara su vrlo korisne jer, osim što pomažu u varenju, utiču na stvaranje masnih kiselina koje imaju značajan uticaj na količinu proizvedenog mleka. Istovremeno, sredstva za smanjenje izlučivanja metana mogu imati negativnog uticaja na varenje proteina i iskorišćavanje polisaharida, pa se može javiti manjak masnih kiselina, a time i uslova za proizvodnju mleka. Zato se preporučuje detaljnije informisanje o mogućim rizicima pri upotrebi sredstava za smanjenje metana kod životinja.

B. Krstin