* Poželjno je da svako gazdinstvo ima zamrznuti rezervni kolostrum koji prilikom korišćenja treba zagrevati postepeno, da se ne bi uništili imunoglobulini
Samo od zdrave i vitalne jaradi, uz odgovarajuću negu i ishranu, možemo iskoristiti njihov genetski potencijal razvoja i pravovremeno ih uvesti u reprodukciju. Da bi se dobio zdrav i vitalan podmladak, veoma je bitna ishrana koza, naročito u drugoj fazi bremenitosti (poslednjih 45 dana pre jarenja). 
U ovom periodu dolazi do brzog razvoja ploda, a ujedno je to i vreme servisa vimena – priprema mlečne žlezde za narednu laktaciju. Od načina ishrane koza u drugoj polovini bremenitosti umnogome zavisi kvalitet rođenih jaradi i kolostruma. Zbog toga je ovaj period jedan od kritičnijih u proizvodnom ciklusu.
 Ishranu treba prilagoditi na osnovu broja i brzine razvoja ploda. Količina obroka se povećava za 30% pa i više. Orijentaciono, obrok bi se mogao sastojati od 2,5 kg do 3 kg kvalitetnog sena i od 200 g do 300 g koncentrata u zavisnosti od kvaliteta sena. U drugoj polovini bremenitosti poželjno je i vitaminizirati koze dodatkom AD3E.
 Pre partusa, na tri-četiri dana obrok se smanjuje za 1/3, pa i za 1/2 vodeći računa o kvalitetu sena. Prvih pet dana nakon porođaja kozu treba hraniti napojem od žitarica i kvalitetnim senom, a nakon toga postepeno normalizovati obrok. 
Brzo nakon jarenja, ono je pokretno i sposobno da traži vime. Pre sisanja, sise koza treba oprati i izmusti prve mlazeve kolostruma u posebnu posudu, jer je tu veća prisutnost bakterija. Veoma je bitno da u što kraćem intervalu po jarenju jare popije kolostrum i dobije vitamin AD3E. 
Sa prvim mlazevima popijenog kolostruma, koji sadrži imunoglobuline, formira se pasivni imunitet, povećava otpornost i štiti organizam od bolesti. Pasivni imunitet predstavlja osnovu u formiranju aktivnog imuniteta. Hranljivim materijama iz kolostruma zagreva se organizam, a ujedno se i razvija. Kolostrum uspostavlja normalni protok hranljivih materija kroz creva. U slučaju da majka ugine ili nema mleka, jarad se podmeće pod kozu koja ima kolostrum, a može im se dati i kravlji kolostrum iako nije adekvatna zamena za kozji. 
Poželjno je da na svakom gazdinstvu ima zamrznuti rezervni kolostrum. Prilikom korišćenja zamrznutog kolostruma treba obratiti pažnju na pripremu. Kolostrum treba zagrevati postepeno, na indirektnom izvoru toplote na temperaturu ne višu od 50 stepeni, da se ne bi uništili imunoglobulini. 
Temeratura pripremljenog kolostruma treba da bude 38-39 stepeni. U prvoj nedelji života jarad se hrani majčinim mlekom. Poželjno je da u ovom periodu mladunče sisa po volji, i da bude sa majkom. Ukoliko je odvojeno od majke, potrebnu količinu mleka (od 0,5 l do 0,8 l) treba dati u četiri-pet podoja. 
Od druge nedelje u ishranu se uključuju kvalitetna sena (lucerka – detelina), i povećava se količina mleka, a smanjuje broj podoja na četiri, pa i tri. Od treće nedelje u ishranu se dodaje koncentrat za jarad sa 18% proteina, količine oko 50 grama. Količina koncentrata se postepeno povećava, tako da sa starošću od 35 do 40 dana jare dobije od 300 g do 350 g  koncentrata. Ova količina koncentrata se zadržava i u narednom periodu, a veće potrebe jaradi u pogledu hranljive materije nadomešćuju se upotrebom veće količine sena. 
Količina mleka od pete nedelje počinje da se smanjuje, tako da se jarad za priplod odbijaju sa dva meseca starosti, a ostala i ranije. Zbog sve veće potražnje, kao i cene mleka i mlečnih proizvoda od koza, u ishrani jaradi nakon sedam dana starosti postepeno se uključuje zamena za mleko. To je spoj mleka i surutke u prahu, sojinog brašna, kvasca, masti, vitamina i drugih dodatka. Prilikom upotrebe zamene za mleko treba koristiti zdravstveno ispravnu vodu i pridržavati se uputstava za upotrebu. Seno i voda moraju uvek biti na raspolaganju.
 
Dipl. inž. Srđan Zafirović
PSSS "Vranje"