* Izuzetno kvalitetan šaran se kod nas gaji na samo 5.000-6.000 hektara, a neplodno zemljište u Vojvodini pruža mogućnost za izgradnju ribnjaka na 20 puta većoj površini
 
Prema proceni eksperata Ujedinjenih nacija, uzgoj ribe je posao budućnosti. Sada se, prosečno po glavi stanovnika naše planete, troši oko 20 kilograma ribe, a prognoze ukazuju da se računa na dalji porast konzumiranja ribljeg mesa. Posebno u vrlo nestabilnim agroekonomskim uslovima, kada je izvesno da valja računati na potencijale ribarstva kao obnovljivog izvora rezervne hrane. Otuda Evropska unija svakih deset godina analizira svoju procenu proizvodnje i potrošnje, kao i neophodne mere za održivi razvoj ribarstva, ulažući 600-800 evra po hektaru. Srbija ima značajne, ali nedovoljno iskorišćene resurse. Samo u Vojvodini postoji oko 200.000 hektara neplodnog zemljišta, pogodnog za izgradnju ribnjaka, a koristi se samo 5.000-6.000 hektara. Proizvede se jedva oko 5.000 tona najkvalitetnijeg šarana u centralnoj Evropi, zatim oko 2.000 tona pastrmki, a ulovi se još oko 1.000 tona različitih vrsta ribe u rekama i jezerima. Potrošnja ribe se svodi na samo oko sedam kilograma po stanovniku, odnosno oko 40.000 tona ukupno, uglavnom u vreme Božića, Uskrsa i posnih slava. Proizvodnja zadovoljava samo oko 30 odsto sopstvenih potreba, a nagoveštava se i mogućnost da uvoz poraste na čak 90 odsto. Tako smo 2019. godine uvezli 35.707 tona morske ribe iz Norveške, Španije i sa Tajlanda, u vrednosti od 93.405.000 evra. Malo je poznato da se najčešće radi o uvozu lososa, kojeg prerađujemo i izvozimo uglavnom u Italiju, BiH i Nemačku. Izvoz šarana ne postoji zbog neusaglašenih propisa sa EU.
 
B. Krstin
 
Kompletan tekst pročitajte u novom broju lista Poljoprivrednik.