Osiguranje useva poljoprivrednicima velika nepoznanica

POLISA KOŠTA, A RIZIK JOŠ VIŠE

* U Srbiji se osigurava samo osam odsto obradivog zemljišta, a samo tri procenta registrovanih gazdinstava ima polisu iako država regresira 40 odsto premije osiguranja
* Poljoprivrednici neobavešteni, ali i nepoverljivi prema osiguravajućim

Opširnije...

Posle mesec dana otkupa pšenice za robne rezerve

NI BLIZU PREDVIĐENE KVOTE

* Ponudom cene pšenice koja bi bila prihvatljiva za proizvođače Robne rezerve bi mogle da popune predviđene zalihe

U susret setvi uljane repice u 2012. godini

OSNOVNA OBRADA I PREDSETVENA PRIPREMA

* Svi proizvođači

Opširnije...

OBRADA ZEMLJIŠTA ZA ŠEĆERNU REPU POSLE SUŠNE GODINE
CILJ JE DA SE ČUVA VLAGA
* Da bi se u zemljištu sačuvalo što više vlage, te da se ona stavi na raspolaganje biljkama, neophodno je da zemljište ima pravilan vodno-vazdušni i toplotni režim kao i visok

Opširnije...

PANIKA MEĐU ODGAJIVAČIMA SVINJA

SUŠA DOGORELA DO PAPAKA

* Skupa stočna hrana, pad vrednosti dinara i mešetarenje nakupaca naterali su stočare da počnu da rasprodaju tovljenike, smanje broj krmača, pa i da ne kupuju prasad

Već nekoliko nedelja cene kukuruza na Produktnoj berzi u Novom Sadu beleže ovogodišnji maksimum. Slično je i na berzama s kojima se upoređujemo, jer katastrofalne posledice suše osećaju se u mnogim žitorodnim regionima u svetu. I dok država nagoveštava moguća rešenja za saniranje nevolja ratara u Srbiji, suša je dogorela i do svinjskih papaka. Prema oceni dr Ferenca Majora, predsednika Asocijacije odgajivača svinja, država mora hitno da reaguje da bi se spasao i inače drastično umanjen stočni fond u svinjarstvu. Skupa stočna hrana, pad vrednosti dinara i mešetarenje nakupaca učinili su da stočari panično reaguju. Ubrzano rasprodaju tovljenike, smanjuju broj krmača, čak ni prasad ne kupuju. Slično se ponašaju i velike industrijske farme. Povećane troškove proizvodnje svinja klanična industrija ne može da prati, jer se suočava sa sve manjom kupovnom moći stanovništva. Neizvesnost stočara je sve veća, pa od države zahtevaju zabranu izvoza kukuruza i preduzimanje drugih mera za ublažavanje nastaslih posledica, koje će kasnije biti veoma teško sanirati.

Opširnije...

TRŽIŠTE POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

CENE DOSTIGLE OVOGODIŠNJI MAKSIMUM

* Sojom se trgovalo po apsolutno rekordnoj ceni od 72 dinara po kilogramu ili, preračunato, za 741 dolar po toni


Tražnja za strateškom robom u trgovanju preko Produktne berze u Novom Sadu, zaključno s krajem četvrte dekade jula, bila je u porastu što se odrazilo i na cene. Cene pšenice, kukuruza i soje dostigle su svoj ovogodišnji maksimum čiji je rast na samom kraju perioda uticao na prekid tražnje, što je signal da je cenovni rast prevazišao mogućnosti kupaca.
Najviše se trgovalo pšenicom čija je cena tokom čitavog perioda bila u porastu. U trećoj sedmici jula hlebnim žitom se trgovalo po prosečnoj ceni od 23,62 dinara po kilogramu. U narednoj sedmici, trgovanje je startovalo po ceni 24,50 dinara, da bi na kraju perioda cena dostigla 26 dinara po kilogramu.
Pšenica je u julu na berzi u Čikagu dostigla maksimalnu cenu od 346,57 dolara po toni na početku četvrte dekade, a kretanje cene kukuruza izrazito je uticalo i na ovu robu tako da je na kraju sedmice cena pala na 307,55 dolara po toni. Istovetno su odreagovale i berze u Budimpešti i Parizu. Posle rasta cene pšenice u trećoj sedmici prošlog meseca na 239,13, odnosno 267,75 evra po toni, u poslednjoj sedmici jula avgustovska isporuka ugovarana je za 237,10 evra po toni u Budimpešti i za 255,50 evra po toni u Parizu.
Kukuruz je dostigao cenu pšenice. Polovinom meseca ovom robom trgovalo se po ceni od 23,50 dinara po kilogramu, a do 27. jula ona je dostigla nivo od 26 dinara po kilogramu.

Opširnije...