* Planiraju podizanje zasada voća, a nadaju se da će preko udruženja izgraditi i pogon za preradu i pakovanje proizvoda
 
Poljoprivrednici iz različitih razloga ulaze u sistem sertifikovane organske proizvodnje. Pojedini su, kao na primer Sanja Kuzmanović sa Čeneja, najpre bili potrošači i kupovali su ovu hranu za sebe od drugih proizvođača, a na kraju su odlučili i sami da se posvete ovoj proizvodnji.
- Kada se rodila moja starija ćerka, želeli smo da joj obezbedimo najzdraviju hranu i zato smo počeli da kupujemo organsko. Kada sam ostala bez posla, odlučila sam da se oprobam u ovoj proizvodnji i nisam se pokajala, priča Sanja Kuzmanović, inače diplomirani ekonomista.
Kuzmanovići su u proces sertifikacije ušli pre tri godine, a pun organski status stekli su ove proizvodne sezone. Sanji je ovo osnovno zanimanje, dok je njen suprug zaposlen i zadužen je za poslove u kojima se koristi mehanizacija, a ostali ukućani su tu za sve ostalo što zatreba. Proizvodnju organizuju na blizu hektar površina na kojima gaje oko 30 sorti povrća, u proseku godišnje imaju smenu dve-tri vrste na istoj parceli. Najveće površine su pod paprikom, krompirom, lukom, bundevama, čeri i običnim paradajzom...
Ova porodica imala je tu srećnu okolnost da poseduje svoj salaš nedaleko od sela gde postoje svi uslovi za kvalitetnu organsku proizvodnju. I njima kao i ostalim proizvođačima na teritoriji novosadske opštine, kako priča Kuzmanovićeva, mnogo znači pomoć Gradske uprave za privredu Novog Sada koja subvencioniše kontrolu, sertifikaciju, nabavku semena i opreme.
- Ovo je proizvodnja u kojoj se mnogo radi i ulaže tako da nam je svaka pomoć dobro došla. Zasnivanje proizvodnje je skupo, zaštita je mnogo komplikovanija nego u konvencionalnoj proizvodnji i ponekad su u pitanju sati kada je neophodno odreagovati zaštitom useva ili će čitav rod propasti. Jednom nam se desilo da je najezda zlatice bila toliko velika da i pored svih uloženih napora nismo uspeli da je iznesemo sa parcele i spasemo krompir, priča Sanja Kuzmanović, ističući da je ipak u organskoj proizvodnji najskuplji ljudski rad, odnosno plaćanje sezonaca.
Po rečima ove mlade, vredne žene najviše posla ima u maju kada i angažuju najveći broj sezonskih radnika. Tada na pakovanju i pranju povrća koje se iznosi na tržište angažuju svakodnevno po dve-tri žene. Kuzmanovići svoju robu prodaju većinom na beogradskom tržištu, u organskoj ulici na novosadskoj Ribljoj pijaci, kao i putem internet prodavnica. Interesantan je i model prodaje putem ekološki čiste kurirske dostave pod nazivom "ciklo dostava".
- Ovaj nači dostave rade mladi ljudi koji za simboličnu sumu novca naručene proizvode biciklom dostavljaju na adresu kupaca. Ovakva dostava je potpuno u skladu s filozofijom organske proizvodnje, jer tražena roba brzo stiže do odredišta, a da se pri tome ne zagađuje okolina, objašnjava naša sagovornica, ali napominje da joj je ipak najdraža prodaja na pijaci zbog direktne komunikacije s kupcima kojima može da objasni sve što ih inetresuje o organskoj proizvodnji.
Ova porodica planira da u budućnosti proširuje proizvodnju i to sadnjom voća. Posadiće kruške, kajsije, breskve, šljive i drugo voće koje će takođe gajiti po organskim principima. Planiraju da ga kada dospe na rod prodaju u svežem stanju, jer je postupak pribavljanja dozvola i opremanja prostorija za preradu previše komplikovan i skup.
Međutim, Kuzmanovići su, baš kao i drugi proizvođači organske hrane na novosadskoj teritoriji članovi Udruženja "Organski sad-Novi Sad", pa se Sanja nada da će udruženi proizvođači u neko dogledno vreme podići zajednički pogon za preradu i pakovanje ovih proizvoda. To bi im svakako uvećalo zaradu i podiglo konkurentnost na tržištu.
A. Milić
 
10. novembar 2017.
 
 
Ovaj podlistak je realizovan u oviru Projekta "Doprinos Grada Novog Sada unapređenju poljoprivredne proizvodnje s akcentom na zdravstveno bezbednu hranu" koji sufinansira Grad Novi Sad. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.