* Visoki troškovi proizvodnje, nelojalna konkurencija, nedovoljna edukovanost, nepostojanje nacionalnog znaka za ove proizvode neki su od razloga za smanjeno interesovanje proizvođača
 
Srbija ima veliki potencijal kada se govori o tradicionalnim, autentičnim proizvodima sa zaštićenim geografskim poreklom, međutim, ljudi sve manje nalaze interes da se bave njihovom proizvodnjom. U poslednje vreme čak je prisutan trend smanjivanja broja ovlašćenih proizvođača nekog proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom. U razgovoru sa predstavnicima krovne organizacije koja okuplja proizvođače proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, Savezom “Original Srbija”, saznajemo da su brojni razlozi doveli do ovakvog negativnog trenda. Najpre, sertifikacija koju prolazi svaki proizvod je komplikovana i skupa, a to ne može da se valorizuje na tržištu na odgovarajući način. Na tržištu, takođe, postoji nelojalna konkurencija, koja koristi imena proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, kako bi uspešnije prodala sopstvene proizvode. Iako postoji pravni osnov da se ovakvi prodavci sankcionišu, u praksi se to retko dešava ili su kazne toliko blage da nisu dovoljan podsticaj da se prestane sa nedozvoljenom prodajom. Slaba edukovanost je takođe jedan od velikih problema, i to kako samih proizvođača, tako i onih koji obavljaju interne kontrole proizvodnje, a takođe i potrošača koji ne shvataju šta dobijaju kupujući proizvode sa zaštićenim geografskim poreklom.
- Potrošači treba da shvate da kupujući proizvode sa zaštićenim geografskim poreklom dobijaju nešto što je proizvedeno uz poštovanje principa zdravstvene bezbednosti, upotrebu lokalnih sirovina, mnogo ljudskog rada i poštovanje tradicije, rekao je Miroljub Janković, predsednik Udruženja ”Futoški kupus”, koje je nedavno bilo domaćin redovne godišnje skupštine Saveza “Original Srbija”.
Bez zaštite na tržištu
 
Janković je dodao i da je proizvođačima potrebna veća zaštita nadležnih institucija i pomoć u adekvatnoj promociji proizvoda kako bi se promenio ovaj negativan trend. 
- Smatram da postupak sertifikacije proizvodnje može da bude manje birokratizovan. Mi proizvođači radimo sve što se od nas traži kako bismo na tržište isporučili robu odličnog kvaliteta, ali nemamo nikakvu zaštitu, istakao je Janković i dodao da proizvođači mnogo očekuju od novog zakona, čijim usvajanjem će se dodatno urediti ova oblast, a domaća legislativa potpuno uskladiti sa evropskom.
Naš sagovornik kaže da je svestan da će pojedini elaborati vezani za proizvode sa zaštićenim geografskim poreklom morati da se menjaju kako bi se uskladili sa novim pravnim aktima, kao i da je neophodno da se unaprede interne kontrole.
- Mi se pridržavamo svih koraka koji su propisani i spremni smo na promene, ali je problem što nas na tržištu niko ne štiti. Kada prilikom prodaje izostane benefit koji bi trebalo da ostvarimo ovom oznakom, ljudi jednostavno gube interesovanje za proizvodnju i nakon par godina odustaju, objašnjava Janković i dodaje da su prema anketama potrošači i te kako zainteresovani za kvalitetne tradicionalne proizvode, ali da žele da budu sigurni u to šta kupuju.
Cilj - da ljudi mogu da žive od proizvodnje
 
Predsednik Saveza “Original Srbija” i proizvođač leskovačkog ajvara, Stevica Marković, ističe da članice ove organizacije nisu za to da se pošto-poto drugim proizvođačima zabrani korišćenje imena proizvoda koji je karakterističan za neko geografsko područje. Međutim, napominje da njemu i drugima koji rade kontrolisanu proizvodnju može da nanese nepovratnu štetu ako neko reklamira i prodaje loš proizvod kao da je onaj sa zaštićenom oznakom kvaliteta. 
- Prijavljivali smo inspekciji ovakve slučajeve, ali gotovo niko nije bio kažnjen, kaže Stevica Marković i dodaje da je cilj Saveza da proizvođačima u ruralnim predelima omogući da ostvare zaradu proizvodnjom kvalitetnih, tradicionalnih proizvoda. Takođe, da stvori uslove da se zaposle pripadnici marginalizovanih grupa. Velike mogućnosti postoje da se, slično kao u EU, plasman ovih roba poveže sa ruralnim turizmom i drugim delatnostima.
Marković priča da su se članovi ove organizacije okrenuli korišćenju savremenih tehnologija, pa su početkom godine pokrenuli onlajn prodaju. Međutim, zbog pandemije je ogroman broj drugih proizvođača takođe prešao na ovakav način prodaje.
- U kratkom periodu pojavila se čitava šuma proizvoda i zbog toga sam trošio ogromno vreme ubeđujući ljude kakvi su naši proizvodi i njihov kvalitet. Onaj ko jednom proba proizvode sa zaštićenim poreklom kupiće ih opet, ali još uvek nedovoljan broj potrošača zna šta znači ova oznaka. Mnogi potrošači su se opekli, jer su bili prevareni, pa nije ni čudo što su nepoverljivi, kaže Marković, dodajući da leskovački ajvar trenutno pravi pet proizvođača, a da ih je bilo čak 25 kada je pre desetak godina osnovana zadruga.
Marković smatra da bi se, uz malo dobre volje, moglo brzo stati na put nelojalnoj konkurenciji. Inspektori, kako kaže, ne moraju nužno da poznaju karakteristike proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, već bi mogli da sarađuju sa ovlašćenim udruženjima. Udruženja bi inspektorima dostavila spisak ovlašćenih proizvođača kako bi ih mogli legitimisati na terenu i utvrditi da zaista prodaju proizvode sa zaštićenom oznakom geografskog porekla. 
Novi vizuelni identitet i jačanje kapaciteta
 
Uskoro će svi proizvodi koje stvaraju članice Saveza “Original Srbija” dobiti novi vizuelni identitet, što će ih, kako se očekuje, učiniti prepoznatljivijim na tržištu. U planu je i da se po nekoliko proizvoda pakuje zajedno i prave ekskluzivni diplomatski ili korporativni poklon paketi. To je samo jedan od segmenata na kojima se radi u svrhu unapređenja statusa proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom.
Prema rečima Dragane Tar, direktorke SEEDEV, ovim proizvodima i proizvođačima pruža se pomoć, već tri godine u kontinuitetu, kroz projekat švajcarske Vlade, čiji je ona koordinator.
- Proizvođačima pomažemo u domenu organizacionog jačanja, podrške marketingu, prodaji, osmišljavanju promocija i učestvovanja na manifestacijama, unapređenja pakovanja i ambalaže, nastupa na društvenim mrežama. Drugi važan segment rada je unapređenje pravnog okvira. Tu imamo aktivnosti vezane za unapređenje kontrole i sertifikacije. U okviru ovih aktivnosti napravljena je GI akademija, kao integrisani pokušaj da se unapredi stanje u proizvođačkim grupama, ali i čitav sistem. Cilj akademije je da se povećaju kapaciteti proizvođača, sertifikacionih tela i savetodavaca, kaže naša sagovornica.
Napominje da je akademija pokrenuta u aprilu i da je bilo čak 150 prijava. Među zainteresovanima da unaprede znanje u ovoj oblasti je i veliki broj savetodavaca. Obrazovanje se odvija kroz module.
- Do sada smo imali dva modula koji su se bavili uvodnim delom, odnosno time šta su proizvodi sa geografskim poreklom i internom kontrolom. Nastavljamo sa radom u septembru, kad je na programu modul senzorne analize tipičnih tradicionalnih proizvoda, odnosno njihovo prepoznavanje. Završetak akademije planiran je krajem godine, kada će polaznici moći da dobiju sertifikat ovlašćenog ili internog kontrolora ili savetodavca za sertifikaciju proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, objasnila je.
Dragana Tar kaže i da je u planu da se svake ili svake druge godine održava GI akademija i obnavlja znanje u ovoj oblasti. Važno je, kako navodi, da se usavršavaju znanje i međusobna komunikacija svih aktera u lancu proizvodnje, kontrole i prometa ovih proizvoda. Posebno je važno unapređenje komunikacije sa potrošačima.
- Neposredni cilj akademije je da se ojačaju kapaciteti u ovoj oblasti. Imamo dve ovlašćene sertifikacione kuće, ali njihovo osoblje dugo nije imalo mogućnost da se edukuje u ovoj oblasti. Naša želja je da taj standard bude jednostavan i da se lako razume, da svi znamo o čemu pričamo. Hoćemo da napravimo set predloga za unapređenje politike u ovoj oblasti. Želimo da sve ono što identifikujemo kao problem na terenu upakujemo u predloge nadležnima, uz preporuku kako da se integrišu u postojeći sistem, objašnjava Dragana Tar i dodaje da je jedan od važnih koraka pravljenje nacionalne oznake za proizvode sa zaštićenim geografskim poreklom, poput one koju imaju organski proizvodi.
Kada se izgradi sistemska struktura u ovoj oblasti, što je i cilj GI akademije, omogućiće se kontinuirana obuka. To će zasigurno doprineti boljem statusu proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, pa će se više proizvođača odlučivati za njihovu proizvodnju. Postoji još mnogo interesantnih proizvoda koji bi takođe mogli da steknu ovu oznaku, a izgrađen sistem podrške, kontrole i promocije svakako će pomoći proizvođačima da se lakše odluče na ovaj korak. 
Tekst i foto: Aleksandra Milić
 
Malinu traže inostrani kupci
U okviru Saveza ”Original Srbija” trenutno se nalaze proizvodi: ariljska malina, begečka šargarepa, đerdapski med, fruškogorski lipov med, futoški kupus, kačerski med, leskovački domaći ajvar, petrovska klobasa, sremski kulen, vrbički beli luk i zlatarski sir.
Najmlađi član Saveza je ariljska malina, koja je prošle godine postala deo “Original Srbije”. Mirjana Milutinović, sekretar Udruženja “Ariljska malina”, kaže da se gotovo sva malina svetski prepoznatljivog ”ariljskog kvaliteta” izvozi, te da proizvođačima ne znači mnogo zaštita na nacionalnom nivou. Međutim, naglašava značaj proizvoda sa zaštićenim poreklom i smatra da je malini svakako mesto u Savezu. Nada se da će ariljska malina dobiti zaštitu na nivou EU, jer je taj postupak u toku, ali i da će nacionalna oznaka dobiti mnogo veći značaj od onog koji sada ima.
Po rečima Mirjane Milutinović, godišnje se sertifikuje oko 1.000 tona ariljske maline, što je malo ako se uzmu u obzir površine u Arilju i šest graničnih opština. Ovu malinu odlikuju specifična organoleptička svojstva, ali i velik udeo celih plodova, jer se berba obavlja isključivo ručno.
 
Projekat ”Poljoprivredni proizvodi sa oznakom kvaliteta i njihov značaj za opstanak sela u Srbiji” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
4. SEPTEMBAR 2020.