* U okviru bačkog područja nalazi se nekoliko rezervata biosfere –  “Mura–Drava–Dunav”, “Bačko Podunavlje”, sa UNESCO liste rezervata biosfere, i “Gornje Podunavlje”, koje predstavlja jednu od poslednjih oaza izvorne prirode Panonije
 
Grad Sombor nosi epitet najzelenijeg grada Evrope, nadaleko poznat po svom zelenilu, po bođošima koji su doneseni iz doline Misisipija još 1903. godine. Nalazi se na krajnjem severozapadu Republike Srbije, smešten na dnu basena nekadašnjeg Panonskog mora, u izrazito ravničarskom području sa prosečnom nadmorskom visinom od 90 metara. Ima povoljan geografski položaj u odnosu na širu regionalnu sredinu, na šta utiče blizina međudržavnih graničnih prelaza kod Bezdana i Bogojeva sa Republikom Hrvatskom i Bački Breg sa Republikom Mađarskom. Povezanost regionalnog drumskog i železničkog saobraćaja sa međunarodnim rečnim pristaništem i carinom kod Bezdana na Koridoru 7, određuju prostorno-funkcionalnu vrednost Sombora.
 Geomorfološku celinu grada Sombora čine deo Telečke lesne zaravni (zahvata oko 1/3 njene teritorije), lesna terasa i aluvijalna ravan Dunava, sastavljena iz nižeg inundacionog dela i aluvijalne terase. Dunav i relativno gusta kanalska mreža čine jedinstven sistem saobraćajnica i veliko prirodno bogatstvo. Klima je umerenokontinentalna sa određenim specifičnostima u pojedinim delovima područja, kao što je učestalost vetrova na Telečkoj zaravni, sa malom prosečnom brzinom vetrova. 
 U okviru bačkog područja nalazi se nekoliko rezervata biosfere, kao što je “Mura-Drava-Dunav”, zatim “Bačko Podunavlje” koji je na UNESCO listi rezervata biosfere u okviru programa “Čovek i biosfera”, a promoviše koncept održivog razvoja. Tu je i specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje”, koji predstavlja jednu od poslednjih oaza izvorne prirode Panonije, nekada rasprostranjenih ritova, bara i močvara Podunavlja, koji su danas svedeni na uske pojaseve uz reku.
Ogroman značaj poljoprivrede
 
– Grad Sombor obuhvata jedno gradsko i 15 seoskih naselja i to: Aleksa Šantić, Bački Breg, Bački Monoštor, Bezdan, Gakovo, Doroslovo, Kljajićevo, Kolut, Rastina, Riđica, Svetozar Miletić, Stanišić, Stapar, Telečka, Čonoplja – ističe Antonio Ratković, gradonačelnik Grada Sombora. – Ovaj grad se prostire na 1.216 kilometara kvadratnih, što je 48,87% Zapadnobačkog okruga. Korišćeno poljoprivredno zemljište zauzima 88.019 hektara, a šume se prostiru na 7.585 hektara.  Najveći deo korišćenog poljoprivrednog zemljišta po podacima iz 2018. godine čine oranice i bašte 81.212 ha, pod voćnjacima je 1.570 ha, dok je pod vinogradima svega 79 ha. Ukupan broj gazdinstava je 8.080, od kojih je 52,91% specijalizovano za ratarstvo, 24,36% su mešovita gazdinstava sa biljnom i stočarskom proizvodnjom, dok je 10,02% gazdinstava specijalizovano za uzgoj svinja i živine. Prema podacima, najveći broj gazdinstava – 5.787 se bavi uzgojem živine dok 5.104 gazdinstva uzgaja svinje. 
 Po rečima našeg sagovornika najviše poljorivrednog zemljišta nalazi se na području samog grada, zatim u Stanišiću i Staparu. U privatnoj svojini nalazi se 68.232 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta, dok je u ostalim oblicima svojine (društvena, državna, zadružna, mešovita) 40.577 ha i neorganizovano je 8.913 ha. Poljoprivredno zemljište u gradu Somboru prema visinskoj razlici podeljeno je na tzv. gornji i donji teren, koji se razlikuje po vrsti, kvalitetu i načinu korišćenja, kao i problemima koji se javljaju. Na teritoriji grada Sombora registrovano je 140 privrednih društava i 11 preduzetnika kojima je pretežna delatnost poljoprivreda.
 S obzirom na površinu poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže, poljoprivreda za Grad Sombor ima ogroman značaj. 
 – Oko 43.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta izdaje se u zakup – ističe gradonačelnik Ratković. – Gradu pripada 40% od ukupnog iznosa sredstava koja se dobijaju po osnovu zakupa državnog poljoprivredog zemljišta i ta sredstva se troše namenski, na osnovu planova iz godišnjih programa zaštite, uređenja i korišćenja državnog poljoprivrednog zemljišta. 
Zaštita životne sredine
 
Grad Sombor veliku pažnju poklanja zaštiti životne sredine i svake godine donosi Program korišćenja sredstava za zaštitu životne sredine. Za ovu godinu, kako ističe gradonačelnik Ratković, planirane su brojne aktivnosti. To su, pre svega, programi i projekti praćenja stanja životne sredine na teritoriji grada Sombora, za šta se izdvaja 3.600.000,00 dinara, a odnose se na praćenje kvaliteta vazduha, nivoa komunalne buke, kao i praćenje kvaliteta površinskih i podzemnih voda. Zatim, sufinansiranje aktivnosti u oblasti zaštite životne sredine kroz učešće Grada Sombora u raspisanim konkursima pokrajinskog Sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i samostalna izrada –  finansiranje projekata sanacije i remedijacije degradiranih površina, izrada projekata pošumljavanja odnosno izrada projekata u oblasti zaštite vazduha radi smanjenja emisije zagađujućih materija i poboljšanja kvaliteta vazduha u iznosu od 7.120.000,00 dinara. Za informisanje i objavljivanje podataka o stanju i kvalitetu životne sredine izdvaja se 70.000,00 dinara, za edukaciju i jačanje svesti o potrebi zaštite životne sredine 1.700.000,00 dinara, te troškove realizacije Programa 10.000,00 dinara. 
 Po pomenutom Programu, u toku su navedene aktivnosti, a Grad je aplicirao i sproveo Projekte preko pokrajinskih, odnosno Konkursa Ministarstva zaštite životne sredine radi rešavanja problema neadekvatnog odlaganja otpada –  sanacija, rekultivacija divljih deponija i sanacija i rekultivacija degradiranih površina na teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine. Očišćena je divlja deponija u Doroslovu, a u planu je pošumljavanje bagremom u vrednosti od 1.000.000,00 dinara. Grad je konkurisao za Projekat Izrade sanacionih mera sa uklanjanjem donetog otpada i pošumljavanjem divlje deponije na kp 1263 u KO Stanišić. Odeljenje za poljoprivredu  i zaštitu životne sredine podnelo je zahtev Ministarstvu zaštite životne sredine za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekta pošumljavanja u cilju zaštite i očuvanja predeonog diverziteta u 2022. godini, kao i podizanja vetrozaštitnog pojasa u KO Čonoplja, s tim da se pošumljavanje  izvrši sadnicama hrasta lužnjaka.  
 
Planovi u narednom periodu
– Planovi razvoja Grada Sombora biće usmereni na poljoprivredu i zaštitu životne sredine – kaže gradonačelnik Ratković. – Kvalitetna poljoprivredna proizvodnja u službi ekonomije podrazumeva konkretizovanje mera lokalne samouprave za podsticanje organske proizvodnje i unapređenje kvaliteta rada na poljoprivrednim gazdinstvima, regulacija položaja sezonskih radnika i praćenje regularnosti rentiranja poljoprivrednog zemljišta, podsticanje povećanja sinergije primarne proizvodnje i lokalne prerađivačke industrije. 
Kroz ruralni razvoj biće obuhvaćeno pružanje podrške ukrupnjavanju poseda i proizvodnje, formiranje zadruga, pružanje podrške kroz gradske podsticaje za razvoj turizma na poljoprivrednim gazdinstvima. Podsticaće se i korišćenje alternativnih izvora energije u industrijskoj proizvodnji, na primer, iskorišćavanje potencijala biomase, termalnih izvora, kao i izgradnja i obnavljanje postojeće infrastrukture u ruralnim područjima. 
Upravljanje otpadom obuhvata razvoj i unapređenje lokalnog sistema integrisanog upravljanja otpadom, podsticanje ekološkog menadžmenta u upravljanju farmama, uzgoju i držanju životinja, pripremne radnje za zatvaranje i rekultivaciju deponija u svim naseljenim mestima, projektovanje, izgradnja i rekonstrukcija fekalne kanalizacione mreže. Radiće se na uređenju kanalske mreže, izradi i primeni programa tehničkog i finansijskog podsticaja separacije otpada, uređenju kanalske mreže, fitoremedijaciji kontaminiranog zemljišta, ozelenjavanju u službi vetrozaštite. Grad će raditi i na razvoju i izgradnji alternativnih izvora energije, pre svega biomase, pretovarne stanice za uginule životinje sa hladnjačom, fabrike za preradu otpada sa linijom za razdvajanje otpada, kao i  na očuvanju ekosistema u ruralnim područjima.
Snežana Vukelić
 
Projekat: „Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Somboru“ je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Sombora. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
30. SEPTEMBAR 2022.