* Organski materijal koji je ušao u proces fermentacije, nakon obrade u periodu od 80 do 90 dana, vraća se na polje
 
Malo je preduzeća u Srbiji, pogotovo onih što se bave poljoprivrednom proizvodnjom, koja se mogu pohvaliti da su principe poslovanja doveli na nivo zelene ekonomije. Jedno od takvih je preduzeće “Agro Plus” iz Sombora. Iako je glavna kancelarija ovog preduzeća u gradu koji je centar Zapadnobačkog okruga, okosnica proizvodnje se odvija u Svetozaru Miletiću, gde je najveći deo obradivih površina, farma, skladište žitarica, kao i biogasna elektrana. Upravo ova četiri segmenta, iako u osnovi drugačija, usko su povezana, što je i doprinelo da se, kada je reč o “Agro Plusu”, govori o zelenoj ekonomiji. Ovo preduzeće se razvijalo sa Milošem Komazecom na čelu, direktorom i vlasnikom. Kako kaže menadžer preduzeća Srđan Miljanić, kada bi preduzeće “Agro Plus” trebalo da se opiše sa nekoliko reči, to bi bile organizacija i optimizacija. 
– Suština je u tome da smo svesni da ne možemo da gradimo našu budućnost i biznis na širenju obradivih površina. Cene zakupa su  neekonomične, a i sve je manje površina koje se mogu zakupiti. Ove godine smo ostali na oko 150 ha državne zemlje, i to ne po pravu prečeg zakupa. Imamo farmu, kao i više zemlje u vlasništvu, tako da generalno već  poslednjih šest-sedam godina nemamo nijedan zakup po pravu prečeg na osnovu farme. Na osnovu investicije sistema za navodnjavanje smo ostvarili pravo zakupa na period 30 godina. Generalno, obrađujemo između 700 ha i 800 ha naše zemlje, a ostatak zakupljujemo. U našoj proizvodnji zastupljena je i postrna setva na 300 ha, a sledeće godine će se pod sistemima za navodnjavanje naći površina oko 650 ha, objašnjava Srđan Miljanić. 
U postrnoj setvi, nakon žetve pšenice i ječma, sejali su soju i silažni kukuruz. U proizvodnji je zastupljen i suncokret koji, kako kaže Srđan, jedini nije pod njihovom kontrolom, jer ga ne skladište u silosima, za razliku od drugih useva. U postrnoj setvi u potpunosti su došli do izražaja upravo organizacija i optimizacija posla. Tako je u jednom danu urađena žetva, baliranje slame, inkorporacija supstrata iz biodigestora direktno u zemljište injektorima, predsetvena priprema kombinovanim oruđem, nakon čega je usledila setva, a odmah potom i navodnjavanje. Sve u jednom danu.
– Sve se vezuje za to da mi moramo da gradimo naše poslovanje na što boljoj efikasnosti. Upravo iz tog razloga u prethodnih sedam-osam  godina i, uopšte od početka, radilo se na tome. To podrazumeva da se mora konstantno ulagati u mehanizaciju. Mi praktično nemamo od operativne mehanizacije ništa što je starije od pet-šest godina, i to se u nekim ciklusima zanavlja. Generalno, kada kupujemo mehanizaciju, gledamo da to budu mašine većeg kapaciteta da bismo mogli da postignemo veću efikasnost. Možda bi neko rekao i da smo predimenzionisali mehanizaciju, ali s obzirom na način kako obavljamo poslove, i da je u pikovima poslova sve u upotrebi, onda je takva nabavka opravdana, kaže Srđan. 
Ovakva organizacija poslova omogućuje ne samo efikasan rad, sa mašinama koje su ekonomičniji potrošači, već i da se u piku sezone radi 11, 12 sati dnevno, pa nije neophodno da se radi noću. Većina obradivih površina se nalazi na lokaciji 10 km do 15 km udaljenosti od sedišta firme, a da bi postigli efikasniji rad, odlučili su se na nekoliko koraka. Tako su se radi optimizacije poslova u “Agro Plusu” odlučili da u jednom delu njive naprave svojevrsnu poljoprivrednu stanicu, gde je izdvojeno ograđeno mesto za mehanizaciju potrebnu za rad. Na taj način se izbegava prazan hod mašina, odnosno svakodnevno dovoženje i odvoženje na parcelu   i sa nje. Takođe, da bi se smanjilo dovoženje supstrata iz biogasnog digestora, odnosno tečnog đubriva traktorskim cisternama, napravljena je laguna kapaciteta 4.000 m3. Za punjenje lagune, kada poslovi to dozvoljavaju, koriste se kamionske cisterne kapaciteta 30.000 l koje izvlače đubrivo iz velike lagune biogasnog postrojenja. Korišćenje kamionskih umesto traktorskih cisterni većeg kapaciteta ubrzava transport, a tečno  đubrivo je na raspolaganju za izuzimanje u cisterne sa injektorima. 
Želja za unapređenjem organizacije i optimizacije je vodila korak dalje u odnosu na primarnu poljoprivredu i stočarsku proizvodnju, odnosno ka izgradnji biogasnog postrojenja kapaciteta 1 MWh. U momentu realizacije to je bila opravdana investiciona odluka s obzirom na kretanja na tržištu i potencijal samog preduzeća, koje je dobar primer sirovinske baze za biogasno postrojenje. Ovo ulaganje omogućilo je i da se uradi diverzifikacija osnovnog biznisa, da se napravi dodatna vrednost proizvoda kroz obnovljive vidove energije, što ipak nije najveća korist. 
– Najveći benefit, pored energije, jeste upravo ta ekološka priča, jer nijedan drugi obnovljivi izvor zelene energije nema toliko izražen ekološki aspekt, s obzirom na to da u ovoj proizvodnji prerađujemo goveđi stajnjak koji je emiter štetnih gasova. Mi stajnjak koristimo kao pogonsko gorivo za proizvodnju struje i toplote. Organski materijal koji je ušao kao input za proces fermentacije izlazi, nakon obrade, za tih 80 do 90 dana. Koristimo ga u čvrstoj i tečnoj fazi i vraćamo na polje, naglašava Miljanić i dodaje da su analize pokazale da je u čvrstoj fazi digestata sadržaj humusa više od 11%. 
To je od velikog značaja jer se u “Agro Plusu” bave intenzivnom ratarskom proizvodnjom i njihov cilj je da se organska materija vrati u zemljište. Korišćenjem supstrata postižu se bolji rezultati u obogaćivanju zemljišta nego sa stajnjakom, ali ovo donosi i druge prednosti koje pomažu očuvanju zemljišta kao resursa. 
– Ne samo da postižemo povećanje prinosa, već se posle nekoliko godina korišćenja pokazalo da poboljšavamo kvalitet zemljišta. Osim toga, postižemo i značajne uštede u potrošnji veštačkog đubriva. Tako na nekim parcelama upotrebljavamo i dve trećine manje đubriva. Na primer, tamo gde smo ranije primenjivali 300 kg veštaka, sada dodajemo 100 kg, ističe Srđan. 
 U uslovima kad je cena proizvodnje biogasa znatno poskupela, u godini kad je sa iste površine obezbeđena tri puta manja količina silaže i kada su operativni troškovi značajno povećani, ekološki efekti u proizvodnji biogasa imaju najveću vrednost. I rad same bioelektrane je potpomognut energijom iz obnovljivih izvora energije, čime se smanjuju operativni troškovi. Zapravo, 2020. godine, takođe u Svetozaru Miletiću, postavljeni su solarni paneli za proizvodnju električne energije kapaciteta 150 kWh. 
Da bi zaštitili zemljište kao resurs, u “Agro Plusu” su se posvetili i sprečavanju eolske erozije na parcelama u ataru Stanišića. Svesni činjenice da svake godine vetar odnese deo zemljišta, posadili su vetrozaštitni pojas – 1.200 stabala.    
Da nema biogasnog postrojenja koje iziskuje sirovine 365 dana u godini, ne bi bilo ni ekonomske isplativosti govedarske farme, sa približno 500 grla svih kategorija. Donedavno je cene mleka bila 40 dinara, pa se poslovalo u minusu. Kako navode u “Agro Plusu”, dok nije došlo do povećanja otkupne cene, trebalo je izdržati poslovanje sa gubitkom farme koja godišnje da milion i po litara mleka. Podizanjem otkupne cene mleka, situacija se promenila nabolje, ali ovome u prilog ne idu smanjeni ovogodišnji prinosi zbog suše i nepovoljnih klimatskih uslova. 
– Prinosi su bili šareni. Strnine, ječam i pšenica su bili dobri, sa prinosom od 8 t/ha do 9 t/ha. Suncokret  je bio  jako  loš  sa 1,480 t/ha. Silažni kukuruz u suvom ratarenju je takođe podbacio i imao je prinos mase svega 10 t/ha do 15 t/ha, a i onaj u navodnjavanju nije iskoristio svoj potencijal. Prinos od 7,2 t/ha do 8 t/ha imao je merkantilni kukuruz u navodnjavanju, kaže Miljanić. 
Iako su sektori različiti, otpad iz svakog sektora se posebno odvaja i odlaže na za to unapred određena mesta – u kontejnere. Spoljašnji prostor preduzeća u Svetozaru Miletiću je izuzetno čist i uredan, što redovno naglašavaju i posetioci, posebno oni iz inostranstva.  
Marija Antanasković
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Somboru” je sufinansiran iz budžeta Grada Sombora. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
11. NOVEMBAR 2022.