* Racionalnom raspodelom đubriva moguće je ostvariti uštedu u đubrenju, prinosi su stabilniji i viši, a ujedno se sprečava zagađenje životne sredine dospevanjem neiskorištenih nitrata u vodotokove i podzemne vode
 
Poljoprivredna savetodavna i stručna služba “Subotica” AD, Subotica, osnovana je 19. novembra 1953. godine kao Rejonska stanica za zaštitu bilja, a sedam godina kasnije oformljena je Stanica za unapređenje biljne proizvodnje u Subotici, kao samostalna ustanova. Tokom svih godina postojanja prilagođavala se društvenim promenama. Tako od 2009. menja naziv u Poljoprivredna stručna služba “Subotica” AD. 
Delatnost službe obuhvata područje Grada Subotice, a odvija se na površini od 1.008 km2. Opština obuhvata i 18 prigradskih naselja sa ukupnom populacijom nešto manjom od 150.000 stanovnika. Dipl. inž. Damir Varga, direktor PSS “Subotica”, ukazuje da je struktura poljoprivredne proizvodnje u velikoj meri uslovljena edafskim uslovima, odnosno pedološkim karakteristikama zemljišta na kojima se odvija.
Tako je opština podeljena na dva glavna proizvodna regiona. Jedan je region Subotičko-horgoške peščare, koji se prostire uz granicu sa Republikom Mađarskom, gde dominira voćarska, vinogradarska i povrtarska proizvodnja. Drugi deo opštine je sa dominantnom ratarskom proizvodnjom, koju prati intenzivno stočarstvo. Ističe se mlečno govedarstvo, svinjarstvo, a poslednjih godina se značajno razvija i ovčarstvo.
Biljna proizvodnja se odvija na 75.237 ha oraničnih i baštenskih površina. Zasadi voća su podignuti na 2.460 ha, a zasadi vinove loze nalaze se  na 290 ha. Od ratarskih kultura dominira proizvodnja ozimih strnina i kukuruza na oko 60.000 ha, suncokret se seje na oko 6.000 ha do 7.000 ha, dok se soja i šećerna repa gaje na svega oko 1.500 ha u poslednje tri godine.
Naš sagovornik je mišljenja da je to posledica nešto višeg terena, lakšeg mehaničkog sastava zemljišta, tako da se tu voda slabije zadržava.  Poslednjih godina na ovom području uljana repica je značajno povećala svoj udeo u strukturi setve i gaji se na preko 5.000 ha.
Zbog suše, koja je bila izražena ove godine, sa rekordno niskim prinosima kukuruza, od svega 1,5 t/ha, mnogi proizvođači su se jesenas odlučili na setvu ozimih useva, tako da je njima i uljanom repicom zasejano oko 60% površina, odnosno preko 40.000 ha. Osnovni razlog je bojazan od suše i naredne godine, kao i nedostatak finansijskih sredstava, a treba imati na umu da nakon ubiranja ozimih useva proizvođači tako dolaze do prvog novca u narednoj godini.
– Pretpostavlja se da će idućeg proleća doći do daljeg smanjivanja površina pod suncokretom, usled nezadovoljstva prinosom i cenom. Kukuruz će biti zasejan na rekordno niskim površinama, koje će iznositi svega oko 20.000 ha, što je smanjenje za 50% u odnosu na višegodišnje prosečne površine, mišljenja je dipl. inž. Varga.
Na ovom području od voćnih vrsta dominira jabuka na 1.400 ha, šljiva i višnja na po 200 ha, breskva i nektarina na oko 170 ha, kajsija na 120 ha. Poslednjih godina niču i zasadi leske, koja je zastupljena na oko 90 ha.
U zadnjoj deceniji vinski turizam oko jezera Palić je doživeo pravu ekspanziju, a nekoliko novoosnovanih vinarija, od kojih je vinarija “Zvonko Bogdan” svakako najzvučnija, proizvode odlična vina. Skoro 80% zasada vinove loze je mlađe od petnaest godina i zastupljene su isključivo vinske sorte.
 
Savetodavni rad
 
Rad Službe obuhvata savetodavne i stručne poslove, s tim što treba naglasiti da su stručni poslovi značajna podrška savetodavnom radu. Na realizaciji ovih poslova angažovano je devet stručnjaka sa visokom stručnom spremom, među kojima je diplomirani hemičar, agroekonomista i sedam  diplomiranih inženjera poljoprivrede, od kojih je četvoro angažovano na savetodavnim poslovima.
– U Subotici je registrovano 6.548 gazdinstava i savetodavni rad sa njima predstavlja primarni i najznačajniji segment rada službe – kaže dipl. inž. Varga. – Uzimajući u obzir da su u okviru velikog broja porodica registrovana dva, pa i tri gazdinstva, može se reći da savetodavci ostvare neposredan kontakt tokom godine sa oko 10% do 15% gazdinstava.
Transfer znanja
 
Savetodavni poslovi predstavljaju transfer znanja od nauke do proizvođača i obavljaju se kroz individualni rad sa poljoprivrednicima, njihovim dolaskom u službu, ili posetama savetodavaca gazdinstvima i obilaskom zasejanih površina, davanjem stručnih saveta i preporuka. Takođe,  savetodavni rad se realizuje putem zimskih edukacija poljoprivrednika, kao i  izjava i saopštenja u javnim medijima, od čega su svakako najznačajnije dve lokalne TV stanice. 
Kada se razmišlja koja vrsta pomoći je najviše potrebna poljoprivrednicima, onda se može istaći da je to pomoć prilikom apliciranja na razne konkurse i javne pozive koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo. Pomoć se ogleda u obaveštavanju proizvođača o uslovima konkursa i pružanju pomoći kod popunjavanja i prikupljanja konkursne dokumentacije. Na ovaj način, kroz podršku državnih organa, mnogi poljoprivrednici značajno su unapredili proizvodnju na svojim gazdinstvima opremanjem savremenom mehanizacijom, protivgradnim mrežama, opremom za navodnjavanje i farmskom opremom. Subotički savetodavci su edukovali i mlade koji su konkurisali za IPARD.
Poljoprivrednicima su od velike pomoći stručni saveti o pravilnoj primeni biljnih hraniva i zaštiti useva, u čemu najznačajniju ulogu ima prognozno-izveštajna služba (PIS). 
 
Podrška Opštine
 
PSS “Subotica” još od 2008. ima akreditovanu laboratoriju, kao i ovlašćenje za ispitivanje osnovnih parametara plodnosti zemljišta. Grad Subotica i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u okviru podrške poljoprivrednicima, svake godine finansiraju deo  agrohemijskih analiza zemljišta, gde se na osnovu rezultata analize i datih preporuka u značajnoj meri omogućuje racionalno đubrenje. Sa analizama zemljišta se počelo pre dve decenije. Do tada se đubrilo isključivo napamet, nisu postojale adekvatne formulacije đubriva, sastav đubriva često nije odgovarao deklarisanom, a to je sve za posledicu imalo niske prinose. U prvih nekoliko godina analizom zemljišta došlo se do saznanja da je smanjen sadržaj fosfora na oranicama limitirajući faktor prinosa. Odmah se u proizvodnji počelo sa uvođenjem formulacija đubriva sa povećanim sadržajem fosfora, kao što su MAP, DAP, NPK 10 : 30 : 20 i slični, što je rezultiralo povećanjem i stabilizacijom prinosa na višem nivou.
Novi iskorak u unapređenju ratarske proizvodnje predstavlja N-min analiza,  koja je  prvih godina rađena na oglednom polju, a kasnije na odabranim lider-gazdinstvima. Postepeno se zainteresovanost poljoprivrednika širila, tako da je ove godine analizom bilo obuhvaćeno čak oko 17%-18% površina zasejanih pšenicom i ječmom i skoro 35% zasejanih uljanom repicom. 
– Skupa mineralna đubriva u vreme prihrane podstakla su sve veći broj proizvođača da rade ove analize, koje sami finansiraju, jer su ekonomski efekti veliki, mišljenja je dipl. inž. Varga. 
Po rečima jednog proizvođača, ranije je bilo normalno da se u prihrani koristi 100 kg/ha UREA đubriva i 100 kg/ha amonijum-nitrata. Zahvaljujući N-min analizama, ove godine je uštedeo oko 1,2 miliona dinara na prihrani i pritom ostvario vrlo dobre prinose za ovu proizvodnu godinu. Takođe, zahvaljujući analizama, uočeno  je da je na nekim parcelama svake godine  potrebna minimalna prihrana, ili se čak može izostaviti. Nasuprot tome, ima i parcela gde je potrebno primeniti obilnu prihranu. 
Na ovaj način racionalnom raspodelom đubriva moguće je ostvariti uštedu u đubrenju, prinosi su stabilniji i viši, a ujedno se sprečava zagađenje životne sredine dospevanjem neiskorištenih nitrata u vodotokove i podzemne vode.
Regionalni centar PIS po utvrđenoj metodologiji prati pojavu biljnih bolesti i štetočina i signalizira u svojim saopštenjima potrebu za pregledima i zaštitom useva. U saradnji sa savetodavnom službom informacije se plasiraju proizvođačima.  
 
Ogledno polje
 
Poljoprivredna stručna služba ima ogledno polje od 74 ha, na kojem se postavljaju agrotehnički i sortni ogledi sa sortama i hibridima najvažnijih gajenih biljnih vrsta, poput strnih žita, uljane repice, kukuruza i suncokreta. Na oglednom polju organizuju se i Dani polja, koja okupljaju veći broj proizvođača i stručnjaka, kao i predstavnika distributera semena, što je dobra prilika da poljoprivrednici i stručnjaci u lokalnim agroekološkim uslovima  upoznaju nove sorte i hibride i sami se uvere u njihovu vrednost.
U poslednjih 15-20 godina svedoci smo vrlo dinamične promene sortimenta. Krajem prošlog veka sorte i hibridi su gajeni po 20 i više godina, a danas je vek u proizvodnji jedne sorte u proseku pet do deset godina. Druženje na oglednom polju uvek je dobra prilika da se  razmene informacije, koje često mogu doprineti boljem poslovnom uspehu gazdinstva. 
Za obradu oglednog polja i postavljanje ogleda, stručna služba raspolaže  sopstvenom mehanizacijom, izuzev agregata za ubiranje i transport. Kolska vaga nosivosti je 20 tona i služi da bi se svi ogledi mogli pravilno premeriti i utvrditi ostvareni prinos. Na osnovu opažanja tokom vegetacije i prinosa mogu se poljoprivrednicima dati odgovarajuće preporuke za uvođenje novih sorti i hibrida u strukturu setve.
Saradnja sa lokalnom samoupravom je dobra i ogleda se u tome da je PSS “Subotica” omogućila svojim planovima o raspodeli i korišćenju državnog zemljišta da raspolaže oglednim poljem. Finansiranjem kontrole plodnosti zemljišta svake godine se obuhvati oko 2.000 ha oranica, a rezultati osnovnih analiza i N-min analiza objavljuju se na portalu Grada Subotice. Poljoprivredna stručna služba predstavlja relevantan izvor podataka o poljoprivrednoj proizvodnji za opštinsku upravu, tako da se može reći da je saradnja dobra, ali uvek ima prostora za unapređenje.
Od stručnih poslova koje stručna služba sprovodi ističu se i poslovi regionalne odgajivačke organizacije u stočarstvu.
– Na osnovu aktivnosti koje obavlja poljoprivredna stručna služba, s pravom se može reći da predstavlja značajnog partnera i oslonac poljoprivrednim proizvođačima. Svojim stručnim savetima  i opremom može da omogući poljorivrednicima da budu konkurentniji na tržištu i da proizvedu kvalitetnu i zdravstveno bezbednu hranu. Ujedno, logistikom i podrškom državnim organima PSS “Subotica” potpomaže efikasnije sprovođenje mera državne podrške poljoprivrednim proizvođačima, mišljenja je dipl. inž. Damir Varga.
Tamara Gnip
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Subotici” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Grada Subotice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
30. DECEMBAR 2022.