* Na 450 jutara zemlje, koliko obrađuje, gaji lucerku, kukuruz, soju i pšenicu, čime obezbeđuje hranu za 120 krava simentalske rase, tj. 240 grla svih kategorija
 
Gornji Tavankut, mesto koje se nalazi na severu Bačke i pripada gradu Subotici, poznato je po voćnjacima, odnosno zasadima jabuka, ali i po stočarskoj proizvodnji. Jedan od vodećih stočara u ovom kraju je Pere Benčik, koji se više od tri decenije bavi stočarstvom. 
Ima modernu farmu na kojoj je smešteno 120 krava simentalske rase, tj. oko 240 grla svih kategorija. Simentalce drži zato što su, kako kaže, dobri i za tov. Žensku telad ostavlja za proširenje stada, a deo junica prodaje. Mušku telad tovi i prodaje kad dostignu težinu 600-650 kilograma.
– Sad je dobra cena tovnih bikova, ali je hrana poskupela – kaže naš sagovornik. – Isplati se kad sam othraniš tele. Tele je jako skupo i ko se bavi   tovom, a kupuje telad, velika mu je to stavka u poslu. Za tele treba izdvojiti 600-700 evra, a kada se uračuna ulaganje u tov, tu nema matematike. 
Benčik potiče iz zemljoradničke porodice i nastavio je tradiciju.
– Moji roditelji su držali krave i mama je 42 godine prodavala mleko na pijaci u Subotici. Litra mleka na pijaci je uvek bila duplo skuplja nego kad se preda u mlekari. Kad je mama ostarila i nije mogla više to da radi, moja supruga je htela da nastavi, ali daleko stanujemo, došla su deca i obaveze oko njih, kupovna moć devedestih je jako pala i više pijaca nije bila aktuelna. A mi smo rasli, broj krava se povećavao, kao i količina mleka. U međuvremenu smo izgradili izmuzište i sve je išlo svojim tokom, ali nikad nije  bilo lako. Predavali smo mleko subotičkoj mlekari, ali od početka godine predajemo  šabačkoj mlekari i zadovoljni smo. Otkupna cena sa 38 dinara u decembru prošle godine povećana je na 74 dinara prošlog meseca. Od 80 do 85 grla koje pomuzemo dobijemo 1.300-1.400 litara mleka dnevno. Deo ostavljamo teladima, a svaki drugi dan dolazi kamion i nosi 2.500-2.600 litara u mlekaru.
Benčikovi sami obezbeđuju hranu za životinje. Obrađuju 450 jutara zemlje, od čega oko 100 jutara sopstvene, oko 200 državne i 150 jutara uzimaju u zakup. Državnu zemlju su dobili po pravu prečeg zakupa na 10 godina. Za ovu državnu meru kaže da je jedna od najboljih u ovom poslu. Da nije toga, tvrdi, ne bi imali ni 40 odsto grla koja sad imaju. Mnoge farme sigurno bi se ugasile da nije toga. 
Na 50 jutara ovaj ugledni poljoprivrednik gaji lucerku, na 70 do 90 jutara soju, na oko 80-90 jutara pšenicu i na 230 jutara kukuruz. Godišnje poseče silažu sa 60 jutara i to je, kako kaže, dovoljno za njihovu farmu. Ove godine zbog suše su posekli na 175 jutara, jer uopšte nije bilo klipa. Imaće silaže za malo više od godinu dana, mada nije dobrog kvaliteta. Lucerke ima dosta, veli. Uvek su imali dovoljno hrane i kupovali su samo dodatke. Soju nisu požnjeli zbog suše i izgubili su oko 10 miliona dinara. Ranije u dobrim godinama prinos soje bio oko 1,5-1,8 tona po jutru, a kukuruza u proseku 4,5 tona. Pšenica je rodila u proseku 3,3  tone po jutru, što smatra da je dobro. 
Pošto u ovom kraju ima pašnjaka, Benčikovi vode 70 krava na pašu. Reč je o zasušenim i steonim kravama. 
Imaju dosta stajnjaka, pa deo prodaju, a svake četvrte godine izdašno đubre svoje njive. Poštuju plodored i ne gaje u monokulturi nijedan usev. 
Pošto su uzimali puno kredita za kupovinu mehanizacije, zemlje i svega što je neophodno za proizvodnju, Pere Benčik kaže da je dobro što je uvedena državna mera, moratorijum na kredite, kojom su im odložili otplatu kredita na godinu dana. Za 29 godina braka on i supruga Vesna su kupili 82 jutra zemlje, izgradili kuću, malo-pomalo kupovali mehanizaciju i sad im fali samo dobar kombajn da budu kompletni. 
– Stočarstvo zahteva mnogo rada i ulaganja, a nikad nemate slobodnog vremena – kaže ovaj uzorni stočar. – Sve se kupuje na kredit, obrće, ide to napred, ali ništa ne određuješ sam, kao poljoprivrednik, ni pošto ćeš kupiti ni pošto ćeš prodati. Sve ti neko drugi odredi. 
Pošto sledeće godine puni 58 godina, Pere Benčik planira još pet godina da drži krave, šest godina će još koristiti državnu zemlju po pravu prečeg zakupa i onda će još neko vreme raditi svoju zemlju. Nakon toga će, kako planira, otići u zasluženu penziju. 
S. Vukelić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Subotici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Subotice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
30. DECEMBAR 2022.