*  Proizvođači organskih proizvoda sa teritorije Užica prodaju sve što proizvedu, a to govori da se svest potrošača menja, pogotovo mlađih koji su i najčešći kupci
 
Nauka je utvrdila da je jabuka proizvedena pre sedamdeset godina u proseku imala pet puta veću nutritivnu vrednost nego one koje danas jedemo. To znači da danas moramo da pojedemo pet jabuka kako bi u organizam uneli istu količinu hranljivih materija kao nekada jednom jabukom. Slično je i sa drugim namirnicama. Ovaj podatak čuli smo od prof. dr Nikole Bajića iz Užica, zaljubljenika u zdravu poljoprivrednu proizvodnju, koji je svoje bogato profesionalno iskustvo stavio u službu ideje da se što više ljudi  vrati prirodi i zdravom načinu života. Poljoprivredne proizvođače, s druge strane, savetuje da se preorijentišu na bavljenje organskom proizvodnjom u kojoj nema upotrebe pesticida i veštačkih đubriva.
– Suština je u većem uvođenju u proizvodnju starih rasa i sorti, kao i proizvodnih metoda kojima se čuva  životna sredina, a sve to objedinjeno je u organskoj proizvodnji. Važno je imati prinose, ali još je važnije da je hrana kvalitetna, kako bi zadovoljila sve potrebe organizma. Ako uzmemo u obzir ovo poređenje hranljive vrednosti namirnica nekada i sada, jasno je da ne stoji priča da organska hrana ne može da nahrani svet. Prinosi u organskoj proizvodnji jesu manji, ali je zato njihov kvalitet veći, objašnjava profesor Bajić.
Naš sagovornik je, kao dugogodišnji profesor u Poljoprivrednoj školi u Požegi i na Agronomskom fakultetu u Čačku, svestan značaja obrazovanja za napredak u bilo kojoj oblasti. Upravo s ciljem edukacije proizvođača, prerađivača i potrošača osnovana je zadruga za organsku proizvodnju “Zdravac”, a jedan od inicijatora je upravo prof. dr Bajić.
– Zadruga je osnovana 2007. godine i verovatno je prva koja je bila posvećena problematici organske proizvodnje. Sedište je u Užicu, gde smo 2013. godine osnovali i Centar za organsku proizvodnju koji, osim teritorije Grada Užica, pokriva šire područje Zlatiborskog okruga, odnosno opštine Požega, Arilje, Kosjerić, Bajina Bašta i Čajetina.  Ekipa koja je uključena u rad Centra obišla je veliki broj sela na ovom području, s ciljem da proizvođačima približi koncept organske proizvodnje. Posebno je važno i što smo u svom radu naišli na razumevanje i podršku važnih institucija – Grada Užica, Poljoprivredne savetodavne i stručne službe “Užice”, Privredne komore, užičke Regionalne razvojne agencije “Zlatibor”, Poljoprivredne škole u Požegi... Dobro sarađujemo i sa svim fakultetima i institutima, a posebno sa onima koji su nam najbliži, poput Agronomskog fakulteta i Instituta za voćarstvo u Čačku, te Centra za krompir u Guči. Svi oni doprineli su da se širi glas o organskoj proizvodnji, a  proizvođači se polako uključuju u ovaj sistem. Trenutno imamo devet organskih proizvođača u punom statusu, a još 15 je u postupku konverzije. Centar za organsku proizvodnju (COP) omogućuje grupnu sertifikaciju, za šta sredstva daje Grad Užice. COP uz pomoć sručnjaka takođe radi interne kontrole i sve to za sada dobro funkcioniše, objašnjava naš sagovornik.
 Profesor Bajić ističe da “azbuka” u organskoj proizvodnji počinje zemljištem. Upozorava da se plodnost zemljišta nepovratno narušava konvencionalnom poljoprivredom i da je sadržaj humusa ponegde već ispod svakog minimuma.
– Svet u poljoprivredi troši ogromne količine pesticida, koje zagađuju zemljište, vodotoke, vazduh... Zbog nas, ali pre svega zbog generacija koje dolaze, moramo se što pre vratiti poštovanju plodoreda i uvoditi u proizvodnju autohtone rase i sorte prilagođene za gajenje na ovim prostorima. Na taj način rešićemo najveći deo problema koje trenutno imamo u proizvodnji hrane, smatra Bajić. 
Profesor se u razgovoru priseća i kada je svojevremeno u Londonu kupio knjigu o pedologiji, na čijim koricama je pisalo da je zemljište najveće bogatstvo jednog naroda. Vodeći se time, shvatio je da je važno razvijati organsko stočarstvo koje je, između ostalog, nezaobilazan izvor stajskog đubriva, kojim se čuva plodnost zemljišta i sadržaj humusa.
– Uz pomoć Grada Užica nabavili smo i zainteresovanim domaćinstvima podelili nekoliko stotina koka rase banatski gološijan. Reč je o autohtonim kokama, čija su jaja sve traženija. Jedno jaje iz organske proizvodnje košta 25-30 dinara, dok se jaja iz konvencionalne proizvodnje prodaju za deset dinara. Interesantno je da se organska jaja, kada se pojave na pijaci, odmah prodaju, što nije slučaj sa konvencionalnim. To govori da se menja svest potrošača i da oni žele da svojoj porodici ponude ono što je zdravo i kvalitetno. Posebno su mladi zainteresovani za zdravu ishranu, smatra Bajić.
Dodaje i da je uz pomoć Grada nabavljeno više grla koza rase alpina, koje su podeljene u dvadesetak gazdinstava. Po rečima profesora Bajića, u ovom kraju postoje odlični uslovi za razvoj kozarstva zbog brojnih pašnjaka i livada. S druge strane, dobijaju se proizvodi odličnog kvaliteta – mleko, sir, surutka koji su, takođe, veoma traženi. 
Postoji namera i da se u budućnosti na ovom području razvija organsko pčelarstvo. Posebno se to odnosi na zaštićeno područje oko jezera Vrutci. Tu će, kako se planira, biti posađeno više stotina hektara medonosnih biljaka koje sukcesivno cvetaju, kako bi se osigurao kontinuitet paše, odnosno da pčelari ne moraju da sele košnice.
Namera je da se, posebno oko jezera Vrutci, u budućnosti razvija ruralni turizam, s tim da se gostima ponudi organska hrana, sveža i prerađena, proizvedena u okviru domaćinstva ili u okolini. Profesor Nikola Bajić kaže da postoji projekat ove ideje, ali da je za njegovu realizaciju potrebna pomoć u koju će se, nada se, uključiti i brojna ministarstva, u čijem delokrugu rada su poljoprivreda, ekologija, zdravlje i unapređenje života na selu.
Iako se organska proizvodnja kod nas ne širi onim tempom kojim priželjkuje profesor Bajić, on je ipak optimista. Organski proizvođači sa teritorije Užica i okoline nemaju neprodatih proizvoda, što će ih možda opredeliti da prošire proizvodnju, a druge da se u nju uključe. Ohrabruje i to što, gde god da se ovi proizvođači pojave, odmah rasprodaju svu robu. Sve veći broj je i stalnih kupaca, kako iz okoline tako i onih koji se na putu ka moru ili u povratku najavljuju i unapred naručuju voće, povrće, mleko, jaja... Menja se svest potrošača, ocenjuje Bajić, a upravo to može dati snažan vetar u leđa razvoju organske proizvodnje.
A. Milić
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Užicu” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Grada Užica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove Grada Užica.
5. AVGUST 2022.