* Na teritoriji Vršca osim vinogradarstva, koje je sada prepolovljeno,  pretežno je zastupljena ratarska proizvodnja, a najviše se gaje pšenica, suncokret, kukuruz i nešto manje soja
 
Grad Vršac nalazi se u južnom Banatu, u podnožju Vršačkih planina.  Prostire se na 80 hiljada hektara, a obuhvata 22 naseljena mesta. Ima 63.000  hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega je 53.520 obradivo.  
Slobodan Jovanov, član Gradskog veća Grada Vršca, zadužen za resore poljoprivrede i životne sredine, ističe da je Grad prepoznatljiv po Vršačkim vinogradima, koji su ranije na njegovoj teritoriji učestvovali sa pet odsto. To je, međutim, zbog privatizacije i drugih nepovoljnih okolnosti značajno opalo i sa nekadašnjih 2.000 hektara vinograda svelo se na svega 1.000. Na teritoriji ovog grada pretežno je zastupljena ratarska proizvodnja, a najviše se gaje pšenica, suncokret, kukuruz i manjim delom soja. Tropoljni je sistem gajenja, pa zavisno od terena negde se više gaje pšenica i suncokret, a manje kukuruz, kao što je u samom Gradu Vršcu, dok je, na primer, u Uljmi, Izbištu, Vlajkovcu, Zagajici, Parti više zastupljen kukuruz nego pšenica. Na teritoriji Vršca razvijeno je i stočarstvo. Po podacima na osnovu izdavanja državnog poljoprivrednog zemljišta po pravu prečeg zakupa, u proseku se za stočare izdvaja oko 1.500 hektara. Zavisno od katastarske opštine, državna zemlja se daje u zakup na godinu dana, četiri, ili čak na osam godina, polazeći od toga kojom vrstom stočarstva se poljoprivrednici bave. Grad Vršac raspolaže sa 24.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega je oko 6.000 pod šumom i u zaštićenim zonama.  
 
Izdvajanja za poljoprivredu oko 120 miliona dinara
 
– Grad Vršac izdvaja iz budžeta za poljoprivredu oko 100 miliona dinara, s tim što učestvujemo na konkursima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i onda to bude u vrednosti oko 120 miliona dinara – kaže naš sagovornik. – Najviše sredstava smo izdvajali za komasacije, zatim za atarske puteve i odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. To su tri kategorije gde smo redovni učesnici na konkursu Pokrajinskog sekretarijata, od kojeg dobijamo značajnu podršku. Komasacija se radi od 2008. godine i od 65.000 ha do sada je urađena na više od polovine površina.  Završili smo komasaciju u Izbištu i Vlajkovcu, a u Uljmi je na samom kraju. Dosad je završeno ili je na samom kraju 34.500 ha.  U daljem periodu nas očekuje izrada programa komasacije za sve ostale katastarske opštine, a planiramo do kraja sledeće godine da završimo programe i nastavimo komasaciju. 
Naš sagovornik ističe da direktne subvencije ne daju poljoprivrednicima, jer dosta novca izdvajaju za komasaciju kao najskuplju meru i najveću pomoć koju im pružaju, tako što se ukrupnjuju parcele. Ukrupnjavanjem zemljišta poljoprivrednici imaju mogućnost da brže i ekonomičnije odrade svoj posao, a mogu da pređu i na intenzivnije proizvodnje, na primer sa ratarstva na vinogradarstvo ili voćarstvo.  
Po rečima Jovanova, poslednjih par godina urađeno je 12 km atarskih puteva, a u planu je da se radi sa čvrstom podlogom, odnosno asfaltom. Ovih dana treba da se radi atarski put u Uljmanskim vinogradima.
Kanalska mreža je dosta rasprostranjena na teritoriji Grada Vršca, jer je tu delom i kanal Dunav–Tisa– Dunav. Ukupna dužina kanalske mreže je 785 km, a voda iz kanala se koristi za navodnjavanje i odvodnjavanje. Grad Vršac za to izdvaja oko deset miliona dinara, a oko sedam miliona daje Pokrajina preko svojih konkursa, pa tako očisti oko 30 km kanalske mreže. Pod sistemima za navodnjavanje na teritoriji Grada Vršca je oko 2.500 ha sa tendencijom rasta ovih površina. 
Grad Vršac izdvaja tri miliona dinara godišnje za protivgradne strelce i oko 18 miliona dinara za 15 poljočuvara, koji su na terenu svaki dan. Javne pozive za pravo prečeg zakupa državnog zemljišta raspisuju po osnovu stočarstva, infrastrukture za navodnjavanje, višegodišnjih zasada, kao i za besplatno korišćenje državnog zemljišta. Tako “Agrozavod” i Poljoprivredna škola imaju pravo da dobiju u zakup do 100 ha državnog zemljišta.  
Na teritoriji Grada postoje firme koje se ozbiljno bave povrtarskom proizvodnjom  u  plastenicima koji  se  prostiru na 8 ha. Poljoprivredna mehanizacija se redovno obnavlja. Razvija se i organska proizvodnja. U Velikom Središtu imaju organsku mlekaru, a širi se i proizvodnja organskog vina.
– Planovi na teritoriji Grada Vršca u narednom periodu su nastavak komasacije, edukacija poljorivrednika u vezi sa vinarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom i povrtarstvom – ističe Slobodan Jovanov. – Planiramo izdvajnje sredstava za projektno-tehničku dokumentaciju za podizanje skladišnog prostora, jer nam to nedostaje. 
 
Mere za zaštitu životne sredine
 
Na teritoriji Grada Vršca sprovode se osnovne mere za zaštitu životne sredine. Po rečima našeg sagovornika, redovno se meri kvalitet vazduha na tri merne stanice, a Grad Vršac spada među vodeće kad je u pitanju kvalitet vazduha. Saveznik im je i košava koja tamo često duva i to što nema teške industrije. Od energenata se najviše troši gas, što je velika prednost. U samom gradu i u tri naseljena mesta je razvijena gasna mreža, a u planu je da se raširi i u drugim mestima. Cilj je poboljšanje kvaliteta vazduha, s obzirom na to da su  najveći zagađivači vazduha individualna ložišta. 
Pored redovne kontrole buke i monitoringa vazduha koje poslednjih godina radi Zavod za javno zdravlje Pančevo, koncentraciju polena meri Enološka stanica Vršac.
Sa Ministarstvom životne sredine Grad Vršac je ove godine izdvojio oko šest miliona dinara za uklanjanje divljih deponija u šest naseljenih mesta, a na dva mesta su postavljene kamere. 
– Grad Vršac ima prečistač otpadnih voda, 95% teritorije samog grada  je pokriveno kanalizacionom mrežom i do kraja sledeće godine će biti potpuno pokriven – kaže Slobodan Jovanov. – Prošle godine smo završili kanalizaciju u Pavlišu, a tamo je i Fabrika vode koja snabdeva građane Vršca i par naselja. Završili smo projekat kanalizacije za Veliko Središte i Guduricu. U planu je da sledeće godine okončamo projekte kanalizacije za naseljena mesta Uljma, Izbište i Vlajkovac. 
Što se tiče zaštićenih područja na teritoriji Grada Vršca, poslednjom odlukom skupštine spojeni su predeo izuzetnih odlika Vršačke planine i Mali vršački rit. Vršačke planine imaju 4.408 ha pod zaštitom kao predeo izuzetnih odlika, od čega je 190 ha u prvoj zoni zaštite. Deo naseljenog Šušara je u specijalnom rezervatu prirode Deliblatska peščara. Zaštićeno stanište Mali vršački rit sad je objedinjeno sa Vršačkim planinama i zauzima oko 1.000 ha.  
Poslednjih godina radi se na pošumljavanju Malog vršačkog rita s ciljem unapređenja biodiverziteta. Specifičnost ovog podneblja su mnogobrojne vrste ptica zahvaljujući čemu je sve izraženiji turizam.
Takođe, veliku pažnju poklanjaju upravljanju otpadom, a u planu je izgradnja reciklažnog centra. 
Vode računa i o energetskoj efikasnosti. Sa 100 domaćinstava je ugovorena energetska sanacija domova za zamenu stolarije, gasnih kotlova i grejnih tela, a u toku je javni poziv za ugradnju solarnih panela za desetak domaćinstava. 
Snežana Vukelić
 
 
PONOSNI NA SVOJA VINA
 
Grad Vršac je prepoznatljiv po vinskom turizmu. Prema rečima našeg sagovornika, postoje vinski put i vinska sela koji se nalaze na ovoj teritoriji. Od 14 stalnih manifestacija koje se organizuju na teritoriji Grada Vršca tri su vinske. To su “Dani mladih vina”, koji se održavaju u februaru u Gudurici, “Vinofest” u julu i “Dani berbe grožđa” svakog trećeg vikenda u septembru na trgu u Vršcu.     
 
Projekat: “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Vršcu” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Vršca. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
11. NOVEMBAR 2022.