*  Ostavljanje biljnih ostataka na parceli posle žetve i njihovo mešanje sa zemljištem imaju veliki značaj, na prvom mestu zbog unosa organske materije
 
Poljoprivredni proizvođači se iz godine u godinu suočavaju sa novim izazovima, čiji su uzrok sve češće netipične vremenske prilike. Tako se početkom novembra poljoprivrednik Nemanja Petrović iz Starčeva suočio sa pojavom cikada na tek nikloj pšenici, što je neuobičajeno. Ovo je pomerilo planove na gazdinstvu Petrovića i odložilo početak oranja i aplikacije mineralnog đubriva, jer su morali da se okrenu zaštiti useva. 
Nemanja, koji se bavi ratarskom proizvodnjom u tropolju – pšenica, kukuruz, suncokret, jedan je od pionira konzervacijske obrade zemljišta na teritoriji koju pokriva Grad Pančevo. I upravo je ovaj način obrade, kako kaže Nemanja, krivac što je pšenica brzo nikla, a usled neočekivano toplih dana pojavile su se cikade. 
– Sejemo pšenicu, na suncokret. Posle žetve najpre usitnimo biljne ostatke, zatim ide kratka tanjirača koja radi na dubini između 5 cm i 10 cm, koja obradi zemljište u površinskom sloju i izmeša biljne ostatke i uništi iznikle korove, a pošto nazad ima paker-valjke, imamo i potrebno sabijanje površinskog sloja. Kako su zatim pale kiše, vlaga je ostala u zemljištu, što je stvorilo dobre preduslove za setvu. Setvu sam radio u poslednjoj dekadi oktobra, i ovaj rok je u odnosu na period kada su temperature bile niže pomeren za deset dana. Usledila je zatim setva sejalicom Väderstad Rapid, koja u jednom prohodu radi predsetvenu pripremu, setvu, aplikaciju mineralnog đubriva i valjanje. Pošto su se svi dobri uslovi poklopili, pšenica je nikla bez problema za oko pet dana, kaže Nemanja i dodaje da je sasvim normalno da pšenica nikne početkom novembra, ali ne i kada temperatura prelazi 20 °C.   
Za redukovan način obrade zemljišta Nemanja se svojevremeno odlučio iz više razloga. Smanjuje se, kaže, prohod mašina, a samim tim i sabijanje zemljišta, umešavanje biljnih ostataka sa zemljištem je bolje... 
– Ostavljanje biljnih ostataka na parceli posle žetve i njihovo umešavanje sa zemljištem imaju veliki značaj, na prvom mestu zbog unosa organske materije, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da stajnjaka nema. Sve je više poljoprivrednika koji ostavljaju biljne ostatke. Ranije mnogi nisu imali odgovarajuću mehanizaciju za obradu sa ostavljenim žetvenim ostacima na površini, ali danas kod nas u Pančevačkom okrugu oko 95 odsto njih ima potrebne mašine, kaže Nemanja i dodaje da je tako paljenje biljnih ostataka svedeno na minimum. 
Kako navodi, i dalje se dešava da pabirčari, kako bi našli koji zaostali klip kukuruza na njivi, zapale parcelu, što neretko izazove požar i ostavi štetne posledice po kvalitet zemljišta. 
U redukovanom sistemu obrade u proizvodnji na gazdinstvu Petrovića se uzgaja pšenica, a u istom sistemu u poslednjoj proizvodnoj sezoni zasnovana je prvi put i proizvodnja kukuruza. 
– Predusev kukuruzu je bila pšenica, a u obradi zemljišta plug smo zamenili razrivačem koji je radio na dubini 20 cm do maksimalno 25 cm. Na proleće njiva je već bila ravna. Na ovim parcelama, u redukovanom sistemu, prinosi žutog zrna su bili na istom nivou kao i u konvencionalnoj proizvodnji, s tim što su biljke bile niže rastom, priča svoje iskustvo Nemanja koji navodi da u radu ima cilj da ostvari prihvatljivu razliku spram uloženog i dobijenog, a da istovremeno sačuva i, ako je moguće, unapredi kvalitet zemljišta i uslova za dalju proizvodnju. 
Nemanja tvrdi da, iako su mnogi prepoznali značaj ostavljanja biljnih ostataka na parceli, još uvek nemaju izgrađenu ekološku svest. Tako se u ataru često mogu naći flaše od pesticida, koje mnogi i pale. Da bi se ovo predupredilo, smatra da bi trebalo da se uvede kaucija, naknada za predati pesticidni ambalažni otpad i da bi onda sve bilo čisto. Iako nema obavezu, on sakuplja i odlaže ovu vrstu otpada, za čije je odnošenje zadužena PSS Institut Tamiš u Pančevu. S ovom službom Petrović ima dugogodišnju uspešnu saradnju. 
Analiza zemljišta je takođe mera koja se radi na ovom gazdinstvu, ali ovog poljoprivrednika, kako kaže, zbunjuju oprečna mišljenja pojedinih stručnjaka u vezi sa preporukama za đubrenje zemljišta. 
Veliko olakšanje u radu Nemanja je dobio primenom sistema za navigaciju u proizvodnji, čemu je prethodilo mapiranje parcela. Danas je u ataru Starčeva izmapirano oko 60 odsto parcela, i to je urađeno upravo na Nemanjinu inicijativu. On je okupio poljoprivrednike i animirao ih da to urade. Mapirane parcele učitane su u uređaj za navigaciju. Iako ih još uvek ne koristi za varijabilne norme iz više razloga, ipak doprinose većoj efikasnosti u radu jer, kako navodi, ne mora da se hvata pravac, uvek radiš ono što je tvoje, jer nema pomeranja metar napred-nazad, a znatno je smanjeno i psihičko opterećenje u radu. 
Uprkos činjenici da se poštuju saveti struke i nauke, iskustva iz prakse i radi sve ono kako bi se obezbedila održiva proizvodnja, Nemanja ističe da nema pravila u poljoprivrednoj proizvodnji. To je potvrdila i proizvodna godina za nama, u kojoj su mnogi imali desetkovane prinose, dok su na području Starčeva prinosi bili neočekivano dobri. Tako je prinos suncokreta bio na nivou tri tone po jutru, pšenice 4,5 tone po jutru i kukuruza takođe oko 4,5 tone. 
M. Antanasković
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Pančevu” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Pančeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
25. NOVEMBAR 2022.