.jpg)
Proizvodnja povrća, kako u zatvorenom tako i otvorenom prostoru, iziskuje svakodnevno anažovanje u toku sezone koja u zavisnosti od asortimana neretko traje gotovo čitave godine. Baš tako je na gazdinstvu Stošića u Banatskom Brestovcu, koji imaju organizovanu povrtarsku proizvodnju na otvorenom prostoru površine 2,5 ha, ali i u zatvorenom, u plasteničkoj proizvodnji na 30 ari, a na preostalim površinama je zastupljena ratarska proizvodnja. Na prostoru namenjenom za povrće se odvija proizvodnja paprike, paradajza, krastavaca, bostana, kukuruza šećerca, spanaća, kupusa, pa se proizvodnje smenjuju cele godine. U asortimanu je i rasad povrća, te tako sezona traje dugo, a jedini predah bude u periodu od 20. decembra do 15. januara.
.jpg)
Iako se često može čuti da papriku nije lako proizvesti i da postoji više kritičnih momenata, Ivan kaže da on nema tih problema.
– Proizvodnjom paprike se bavim oko 30 godina i učio sam na sopstvenim greškama, što je najteže. Danas težim da proizvodim što bolje i više i za mene ne mogu da postoje kritični momenti, već moram sve da ih predupredim. Iako je leto bilo izuzetno toplo, za nas nije bilo problema jer koristimo sistem za zalivanje "kappo kap", preko kojeg, osim vode, obezbeđujemo i hraniva. Meni kiša maltene ne treba. Za transport vode od bunara do parcela koristimo električne motore, koji za rad upotrebljavaju struju iz solarnih panela, kaže Ivan, koji odabirom "čiste" zelene energije pokazuje brigu o životnoj sredini i posluje ekonomičnije.
Solarni paneli kapaciteta 5 kW su postavljeni na krovu kuće koja je u neposrednoj blizini parcele. S obzirom na to da je ova vrsta navodnjavanja potpuno automatizovana i kontrolisana, vodi se računa i o potrošnji vode. Čuva se i kvalitet zemljišta za koje se redovno rade analize, te se ništa ne prepušta slučaju.

Da je proizvodnja paprike dobro organizovana i da je uspešna, govore i brojevi. Ivan kaže da je profit s površine 40 ari bio veoma zadovoljavajući, toliki da bi mogao da proširi proizvodnju, ali nema ko da radi ni da bere papriku. U branju mu pomaže porodica, a berači su često stariji ljudi jer mlade, smatra naš sagovornik, ovaj posao ne zanima. Plasman paprike nije problem za Stošiće, jer kad imate dobar, zdrav, kvalitetan proizvod, imate i stalne kupce.
Paprika koju proizvode Stošići je iz rasada proizvedenog od sopstvenog semena, što se decenijama potvrđuje kao dobar izbor. Po karakteristikama je slična sorti "slonovo uvo".
Poslednja proizvodna godina pokazala se dobrom i kad je u pitanju proizvodnja i plasman bostana i paradajza. Ipak, nešto je drugačija situacija s kupusom, koji je imao nezadovoljavajuću cenu.
– Cena kupusa je sa 40 pala na 20 din/kg. Sad kada je u ovoj godini možda rodilo više nego što treba, razmišljam da zatanjiram kupus, jer računice nemamo. U proizvodnji kupusa ima ulaganja, ali prinos nije isti ako se, na primer, uporedi sa bostanom. Kad prodaš glavicu kupusa, od dve kile nemaš ništa. Ali kad prodaš lubenicu od 10 kg, koja na 50 ari da četiri vagona robe, tu je situacija drugačija, kaže Stošić.
S obzirom na to da većina povrća što se uzgaja na gazdinstvu Stošić ide direktno na trpezu, posebno se vodi računa o karenci hemijskih preparata, koji se ne koriste bez preke potrebe. I u ovoj vrsti proizvodnje se primenjuju sve agrotehničke mere, a velika važnost se posvećuje plodoredu, posebno kada je u pitanju paprika, čije mesto proizvodnje mora svake godine da se menja.
M. Antanasković
Projekat: "Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Pančevu" je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Pančeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
9. DECEMBAR 2022.