* Poštuju plodored, po skidanju pšenice na istu parcelu dolazi šargarepa, a posle kukuruza peršun
 
Bavljenje poljoprivredom bez racionalnog korišćenja prirodnog potencijala postaje nezamislivo. To dobro znaju i poljoprivrednici iz atara Debeljače, a njihova prednost se ogleda u tome što se nalaze uz rečicu Nadel, pa imaju mogućnost korišćenja vode za zalivanje useva, tako da ovde dominira povrtarska proizvodnja. Na otvorenom prostoru, uz sistem za zalivanje, gaje šargarepu, zelen, peršun. Po količini i kvalitetu povrća koje proizvedu postali su prepoznatljivi, ne samo u Južnobanatskom okrugu, već i šire.
Jelena Krstić i Mirko Marković, supružnici, spadaju među povrtare koji su proslavili Debeljaču svojim proizvodima. Pre pet godina, kada su se odvojili od Mirkovih roditelja, koji su takođe povrtari, započeli su sopstvenu proizvodnju. 
Obrađuju 57,5 ha, od kojih je pola njihovo, a pola uzimaju u zakup. Gaje peršun, paštrnak, šargarepu, cveklu. Poštuju plodored, pa povrće smenjuju ratarskim kulturama - kukuruzom, suncokretom i pšenicom. Na kojoj površini će biti usev planira se spram zahteva tržišta. Tako, kad je velika potražnja, peršun gaje na 20 ha, šargarepu na 7 ha , paštrnak na 4 ha, a cveklu na 2 ha.
- Počeli smo s ratarskim kulturama i upotpunjavali ih povrćem. Poštujemo plodored, pa po skidanju pšenice na istu parcelu dolazi šargarepa, posle kukuruza peršun, a cvekla može i postrno, kaže Mirko.
Ova mlada porodica ozbiljno se bavi povrtarstvom. Puno ulažu u proizvodnju. Bave se i semenarstvom - seme peršuna i paštrnaka sami proizvode, dok seme cvekle i šargarepe kupuju. Da bi dobili seme kakvo njima treba, uložili su sredstva u nabavku neophodne opreme.
Rado prihvataju savete stručnjaka, pogotovo one koji se odnose na negu i zaštitu useva. Pobornici su racionalne upotrebe hemijskih preparata u poljoprivrednoj proizvodnji. Rade i zemljišnu analizu. Useve navodnjavaju. Iskopali su i bunar za zalivanje, bez koga nema uspešne proizvodnje.
Redovno praktikuju zaoravanje žetvenih ostataka po skidanju ratarskih useva, jer žele da imaju zemljište što bogatije humusom, a i da sačuvaju korisne zemljišne mikroorganizme.
Proizvodnja povrća je zahtevna i traži stalno angažovanje. Tako da uvek imaju na raspolaganju 7-8 zaposlenih radnika. 
Po vađenju, korenasto povrće se u dvorištu dva puta pere i otprema dalje. Takođe, vodi se računa da se ta voda ne zadržava, već da ide do slivnika, pa u kanalizaciju. Problem je rashladna komora za čistu robu, koju zasad nemaju, ali je u planu da se izgradi.
- Dok se to ne napravi, povrće skladištimo u iznajmljenoj rashladnoj komori u Barandi, kaže Jelena.
Za razliku od čistog povrća, koje se otprema, prljavo koje nije oprano se skladišti. 
Povrtarstvo u ovom domaćinstvu je porodični posao, pa je i svo troje dece, koji su inače đaci osnovne škole, uključeno u posao. Njima nije teško da ujutru s mamom porane i zalivaju usev. Ustaju u pet, bez pogovora, a do 10 sati sve je zaliveno. Jelena je mišljenja da deca moraju odmalena da nauče da imaju obaveze i da znaju šta je prioritet. Dan je dugačak, tako da imaju vremena i za igru, ali i da budu od koristi.
I Jelena i Mirko se slažu da je ovo proizvodnja u kojoj se stalno uči od najboljih. Često traže odgovore i rešenja na internetu, jer žele da osiguraju kontinuitet kvaliteta. Svoju robu prodaju na kvantaškim pijacama u Novom Sadu i Beogradu.
Na početku su postupka sertifikacije za dobijanje Global Gap standarda, pa za sada samo prikupljaju potrebnu dokumentaciju kako bi ispunili neophodne uslove. Ovaj sertifikat bi im puno značio u unapređenju plasmana proizvoda, a pruža i mogućnost izvoza i ulaska u velike markete. 
Do sada su puno uložili, prvenstveno u nabavku novih mašina. Tako je nabavljena bankerica, nova pneumatska sejalica, razni agregati, tifoni, freza... Na nedavno održanom novosadskom Poljoprivrednom sajmu, zahvaljujući kreditu koji su dobili od banke, kupili su roto-drljaču i prskalicu. Preostalo je još samo da se uradi rashladna prostorija, koja im je neophodna.
- Za sada, površine nećemo povećavati. Verovatno će se ratarske površine povećati za 30 odsto nauštrb povrtarskih, jer trenutno tržište diktira ove promene, kaže Mirko Marković.
Ono što je sigurno to je da svoju proizvodnju nastavljaju u skladu s prirodom, čuvajući je i poštujući.
Tamara Gnip
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Kovačici” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Kovačica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
2. SEPTEMBAR 2022.