*  Nakon setve slačice kao pokrovnog useva zemljište se lako obrađuje, pa se ova biljka pokazala kao prirodni podrivač
 
Pavel Brezina iz Padine u svojoj sredini poznat je kao poljoprivrednik koji je spreman da koristi inovativna rešenja, a sve u cilju obezbeđivanja povoljnijih proizvodnih uslova. Tako je još 2006. godine krenuo s primenom konzervacijske obrade zemljišta, najpre samo na strništima, da bi usledilo korišćenje i na repištu. Na to se odlučio kada je uočio da se i na parcelama gde je bila šećerna repa, u jesen, umesto pluga, za osnovnu obradu može koristiti razrivačko oruđe. Zatim je usledila primena istog sistema obrade i na kukuruzištu, te se sada plug na parcelama ovog poljoprivrednika, koji je i direktor Zemljoradničke zadruge “Brezina”, koristi kao pomoćno oruđe. Plug se primenjuje, na primer, kada je potrebno zaorati stajnjak kojeg je sve manje i za koji se postavlja pitanje da li je ekonomski isplativ s obzirom na trenutnu cenu od 200 evra po jutru, sa troškovima transporta. Razlog zašto je konzervacijski sistem obrade na kukuruzištu počeo poslednji da primenjuje je taj što nije imao rešenje za  dobro usitnjavanje i ravnomeran raspored tuluzine.  
– U konzervacijskom sistemu obrade zemljišta prvi korak je obezbediti dobro usitnjavanje i rasprostiranje biljnih ostataka. Najpre smo obezbedili adapter za kukuruz, koji dobro secka biljne ostatke i kombajnom, čija sečka je stalno uključena. Ovaj kombajn obezbeđuje rasprostiranje usitnjenih biljnih ostataka po površini u širini zahvata kombajna. Zamena za plug je razrivač, pri čemu dobre rezultate u radu imaju mašine sa manje radnih organa i većim klirensom zbog bolje propusne moći, kaže Pavel. 
Dugogodišnja primena konzervacijskog sistema obrade doprinela je unapređenju karakteristika zemljišta, što je veoma važno pogotovo kada se uzme u obzir da su parcele koje Pavel obrađuje najviše 3. i 4. kategorije, a deo atara se nalazi i na obroncima Deliblatske peščare. 
Analize zemljišta ukazuju na povećanje humusa. Tako je u ataru Crepaje na jednoj parceli koja se deset godina nalazi u konzervacijskom sistemu obrade sadržaj humusa sada 3,7 odsto, što na tom terenu nije uobičajeno. Takođe, vidno je poboljšan vodno-vazdušni režim zemljišta, kao i same rezerve vlage, što se posebno uočava u proleće kada su zalihe vlage od velike važnosti. Razlog za prelaz na ovakav vid obrade jesu i manji troškovi u proizvodnji, s obzirom na to da se za istu površinu obrade potroši manje kilovat-sati snage traktora, a povećana je i efikasnost rada. 
Iako bi setvu pšenice naš sagovornik mogao da uradi u jednom prohodu direktnom setvom, iskustvo je pokazalo da je pre setve bolje uraditi plitku obradu kratkom tanjiračom kako bi se poništili tragovi kretanja mašina i prikolica prethodne proizvodnje. Na ovaj način se dobijaju ujednačeniji uslovi na parceli za nicanje i rast. 
– Kada se setva pšenice radi na predusevu suncokreta, plitka obrada inicira nicanje ponika korova koje kasnije uništi zima. To nam je u ovom slučaju najjeftiniji herbicid, a ujedno i ekološki prihvatljivije rešenje, navodi Brezina, koji u ratarenju koristi i stalne tragove, ali jednogodišnje, kako kaže, po sezoni. 
Svojevremeno, Brezina se odlučio i na setvu slačice, a sve u cilju smanjenja sabijanja zemljišta. Slačica je sejana kao pokrovni usev, a zahvaljujući svojim osobinama, pokazala se kao prirodni podrivač. 
– Nakon setve slačice kao pokrovnog useva primetili smo da se zemljište jako lako obrađuje. Razlog za to je što slačica ima jako žiličast korenov sistem koji razbija donje slojeve zemljišta. Ono što je najveći izazov jeste odrediti pravi termin setve slačice kako se ne bi osušila, objašnjava Pavel. 
U setvenoj strukturi, pre oko osam godina, šećernu repu u plodoredu zamenila je uljana repica. U to vreme na području Opštine Kovačica nije imala veliku zastupljenost. Ova uljana biljna vrsta je sejana kao međukultura, a pokazala se kao dobar izbor i zbog manje korova u suncokretu, koji se kasnije seje na istoj parceli. I ekonomski momenat je važan za setvu uljane repice. Na gazdinstvu Brezina uljana repica i pšenica zauzimaju 50 odsto površina. Pavel ima i semenski proizvodnju, sada samo ječma, a ranije je bila zastupljena i pšenica. 
Analiza zemljišta je redovna agrotehnička mera na ovom gazdinstvu,  a za dve parcele površine 18 i 20 hektara urađeno je mapiranje za varijabilnu aplikaciju mineralnog đubriva, odnosno za zonsko đubrenje. Ovakav vid rada je, kako kaže Pavel, tek u razvoju, ali su razlike u odnosu na standardnu aplikaciju mineralnog đubriva već uočljive. 
Kada je reč o primeni hemijskih sredstava, strogo se vodi računa. I to ne samo kada su u pitanju doze i aplikacija, već se teži da se zaštitna sredstva koriste što je manje moguće. U svom radu Pavel sa zadovoljstvom ističe saradnju sa PSS Institut Tamiš u Pančevu. Upravo je ova saradnja dovela do toga da se na gazdinstvu Brezina krene sa setvom pokrovnih useva kako bi se uočile eventualne prednosti u konzervacijskom sistemu obrade. Za sada je ovaj posvećeni poljoprivrednik zadovoljan rezultatima koje donosi primena konzervacijskog sistema, s obzriom na prednosti u očuvanju resursa, ali i smanjenja ukupnih troškove proizvodnje. Smatra da setva pokrovnih, ali i takozvanih hvatača hranljivih materija – cauch crop, može doprineti karakteristikama zemljišta i omogućiti ostvarivanje ekonomske koristi. Ideja je da oni koji u praksi seju ove vrste useva mogu da učestvuju u programu carbon credit. To znači da ovi poljoprivrednici mogu da ostvare ekonomsku dobit prodajom kredita subjektima koji u svom radu imaju veliku proizvodnju ugljenika i njegovih jedinjenja. 
Osim ratarstva, Pavel se pre pet godina odlučio i za uzgoj lešnika. Godina na izmaku je ovom poljoprivredniku donela prvi značajniji rod koji nije zanemarljiv i koji ukazuje na uspešne rezultate u budućnosti. Ovakvo očekivanje ni najmanje ne iznenađuje, s obzirom na posvećenost ovoj vrsti proizvodnje. O tome ćete biti u prilici da saznate neto više u jednom od narednih izdanja “Poljoprivrednika”. 
Marija Antanasković
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Kovačici” je sufinansiran iz budžeta Opštine Kovačica. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.  
 
25. NOVEMBAR 2022.