* U ponudi je, pored mleka, surutke, sitnog i tvrdog sira,  i tvrdi sir s raznim dodacima – bosiljkom, belim lukom, čia semenkama, ljutom tucanom paprikom, sušenim papričicama
 
Život Kristine Marković do pre koju godinu bio je kao uzburkana pučina. Kako njen otac radi na brodu, često su ga mama i ona pratile na tim putovanjima. Kratko zadržavanje u raznim mestima na tom putu sve više je podsticalo Kristininu želju da se napokon skući i pronađe svoju mirnu luku. Poznanstvo sa Stepanom Markovićem promenilo je njen dotadašnji život. Posle uzburkanih talasa, usidrila se na prostoru nekadašnjeg Panonskog mora u Kraljevcima.
Kristina je oduševljeno prihvatila novu sredinu i Stepanovu porodicu. Pre četiri godine su postali i roditelji dečaka Lazara. Njegovim rođenjem i poklonom od tri koze “da bebi ne nedostaje mleko”, Kristinin život dobija drugi tok.
Kako oboje Markovića vole životinje, a Stepanovi roditelji su ih nekad i uzgajali, odlučili su da se i oni posvete kozama. Od tri koze s koliko su krenuli pre pet godina, stigli su do stada od 31 alpino koze. U toku je matičenje jarića.
Hranu kozama sami obezbeđuju sa njive veličine oko jednog hektara, na kojoj gaje detelinu. Da bi imali što više hrane za zimu, baliraju kabastu hranu. Tokom zime potrebno im je 700 bala. Koze hrane dva puta dnevno.
– Kada smo počeli druženje s kozama, prioritet je bila proizvodnja zdravog mleka, prvenstveno za Lazara, ali i druge ukućane, kaže Kristina.
S povećanjem broja koza i mleka je bilo više, pa su krenuli s prodajom mleka i surutke. Koze muzu dva puta dnevno muzilicom. To je Stepanov posao. Mleko se uzorkuje svaki dan i šalje na analizu u referentnu laboratoriju u Novom Sadu.
Trenutno je 13 koza muznih, a dnevno se pomuze od 24 do 25 litara mleka. Za kozje mleko postoji veliko interesovanje, pa se već do devet sati ujutru rasproda planirana količina. Cena za litar je 150 dinara, kako bi svima bilo dostupno.
Deo mleka se odvaja za preradu. Kristina je od Stepanove mame naučila da siri sir. Puno je putovala pre braka i radila po mnogim restoranima, te je odlučila da to znanje primeni i kod sebe, pa je kozji sir obogatila raznim dodacima. Tako je, pored mleka, surutke, sitnog i tvrdog sira, u ovom domaćinstvu u ponudi i tvrdi sir s raznim dodacima – bosiljkom, belim lukom, čia semenkama, ljutom tucanom paprikom, sušenim papričicama.
Za Markoviće i njihove specijalitete mnogi su čuli, pa kupci stižu iz Šapca, Novog Sada, Beograda, a potražnja za ovim proizvodima stalno raste. Zato se planira povećanje stada, a i obradivih površina.
Ponuda se ne završava samo na ovim proizvodima. Kristina je počela i da pravi slana posluženja od sira za dečje rođendane, manje svadbe. Najbolja preporuka su joj zadovoljne mušterije, pa se brzo pročulo za nju. Uvek ima novih ideja. U planu je da se u ponudi nađe i torta od sira, koja treba da bude predstavljena uskoro na novosadskom Noćnom bazaru.
– Biće to zdrava varijanta sa semenkama, medom, orasima, brusnicama, i odslikavaće sve ono čemu težimo, a to je da se zdravo hranimo, ističe Kristina.
Ovaj mladi bračni par stalno nešto istražuje, edukuju se i prate zahteve tržišta rukovodeći se sopstvenim ukusom. U planu im je i da svoj asortiman ponude nekom restoranu. 
Kristina je najbolji primer koliko selo može da bude inspirativno i da se vreme kvalitetno utroši. Pored svog svakodnevnog posla, ona i slika tehnikom ulje na platnu, radi crno-bele portrete olovkom i bavi se bodi artom.
Vrlo je humana i jedan deo novca koji zaradi uplaćuje deci iz sirotišta u Ugandi.
Kristinina i Stepanova želja je da se osamostale. Planiraju da konkurišu za kuću na selu koja se dodeljuje mladima. To bi za njih bio nov početak, jer u sadašnjoj porodičnoj kući žive u zajednici sa Stepanovim dedom, njegovim roditeljima i deverom.
Kraljevci, zdrava seoska sredina, samo su još više podstakli Kristinu da njen umetnički senzibilitet dođe do izražaja, a u skladu s prirodom i zdravim životom u okruženju gde se ovome posvećuje velika pažnja.
 
Tekst i foto: Tamara Gnip
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Rumi” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Ruma. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
5. AVGUST 2022.