*  Prednost hidroponske proizvodnje je što ne dolazi do zagađenja životne sredine, jer je zaštita uglavnom biološka
 
Sremsko selo Kraljevci odavno je poznato po povrtarstvu. Uglavnom se proizvodnja povrća odvija na otvorenom prostoru. Novina je uvedena 2009. kada je preduzeće “Sagal - agrar”, na izlazu iz sela, podiglo najsavremeniji plastenik na površini od 1,4 ha. U naredne dve godine povećana je površina na 2,6 ha.
– Nažalost, trend povećanja nije bio srazmeran, jer je 2017, kada je bilo veliko nevreme, stradalo 1,2 ha objekta. Do danas je povraćeno 0,9 ha – podseća dipl. inž. Aleksandar Rafajlović, tehnolog proizvodnje.
Plastenik spada u najsavremenije ovog tipa, a u njemu se primenjuje hidroponija. To je savremena tehnologija koja omogućuje proizvodnju povrća u kontrolisanim uslovima, pružajući mu zaštitu od spoljnih, klimatskih i mehaničkih uticaja. 
Kako objašnjava naš sagovornik, za proizvodnju koja se odvija tokom cele godine ključna je visina plastenika od 4 m. Proizvodnja se ovde odvija na 23.000 m2 pod jednim krovom. Prvi korak se sastoji u pokrivanju tla belom folijom u decembru. Na nju se stavlja veštačka podloga ili kamena vuna. Potom se postavljaju oluci, viseći ili sedeći. Na te oluke se slažu gredice od kamene vune, neorganskog supstrata koji u sebi ne sadrži potrebna hraniva. Po postavljanju gredica izbuše se otvori i posadi rasad paradajza. Sistemom navodnjavanja “kap po kap” nekoliko puta tokom dana usev se prihranjuje vodom i hranljivim materijama.
Posađena biljka raste uz kanap i dostiže visinu od 4 m. Kako biljka raste uz kanap, on se polako popušta, a biljka se obara. Tako do kraja vegetacije dostignu visinu i do 13 m, ali su oborene.
 – Sa ove površine ostvari se 22 kg/m2 čeri paradajza, koji dominira na 70 odsto površina, a na preostaloj površini je pink paradajz – kaže Rafajlović. – Inače, paradajz se ovde bere cele godine. U berbu su uključeni svi zaposleni, njih 32. Berba počinje krajem februara, početkom marta i završava se u oktobru. 
 Tokom novembra se čisti prostor. Iznose se žetveni ostaci napolje. Prvo se skladište u dvorištu i taj poljoprivredni otpad odnosi rumski JKP “Komunalac”. Kad je prostor raskrčen, čisti se, dezinfikuje. Za dezinfekciju se koriste preparati dozvoljeni s liste Global  Gap. U decembru počinje nova proizvodnja. Stavlja se nova folija, nova kamena vuna i kreće se ispočetka.
– Proizvodnja je unapred ugovorena. Sav čeri paradajz se pakuje u plastične čaše od 250 g i 500 g i tako upakovan stiže na police naših  velikih megamarketa – objašnjava Rafajlović.
Proizvodnja se odvija po savremenoj holandskoj tehnologiji, jer su Holanđani i najuspešniji hidroponski proizvođači u svetu, a ovdašnji zaposleni su bili tamo na obuci. Kod hidroponskog uzgoja visoka su početna ulaganja, ali je neophodno i tokom proizvodnje ulagati kako bi se obezbedilo sve što je potrebno, a da bi se na kraju dobio kvalitetan proizvod. Neophodan je: plastenik, seme, staklena vuna, biološka zaštita, bumbari za oprašivanje, softver koji automatizuje proizvodnju.
Iako je ovo skupa proizvodnja, prednosti su mnogobrojne – ne dolazi do zagađenja životne sredine jer se ne koriste pesticidi, zaštita je uglavnom biološka. Biljka se uzgaja u sterilnom supstratu i isključuje se mogućnost upijanja štetnih supstanci koje se nalaze u zemlji. Takođe, pojava štetočina i bolesti je svedena na minimum zbog kontrolisanih uslova, biljke nisu izložene vremenskim nepogodama. Kontrolisani uslovi omogućavaju idealan unos hranljivih sastojaka, vlažnosti i temperature, a proizvodnja je kontinuirana tokom cele godine. 
Svakako da je ovde cilj zadržati visokokvalitetan proizvod, a bez  ulaganja i praćenja novina nema ni napretka.
Rafajlović podseća da su pogotovo skupi energenti. Do sada je ovde  korišćen ugalj, a skrenuta im je pažnja da će do 2024. biti zabranjena upotreba uglja u proizvodnji hrane. Preduzeti su koraci da se preorijentišu na gas. Za sada je neizvesno da li će tako i biti. Trenutna novonastala situacija u svetu to otežava i dovodi u pitanje realizaciju. 
Do tada “Sagal - agrar” nastavlja svoju proizvodnju na najvišem nivou čuvajući životnu sredinu i ne zagađujući je.
Tekst i foto: Tamara Gnip
 
Projekat “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Rumi” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Ruma. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
28. OKTOBAR 2022.