* Od povrtarskih vrsta gaje mrkvu, peršun i paštrnak kao glavne useve, a cveklu uglavnom postrno
 
Novi Itebej, mesto koje pripada Opštini Žitište, poznato je po proizvodnji povrća. Firma Carrots DOO, koja je osnovana 2013. godine, bavi se povrtarskom proizvodnjom, pre svega korenastog povrća. 
Atila Patai, direktor ove firme, kaže da brat i on proizvode povrće više od 20 godina, a da su počeli kao porodično gazdinstvo koje je vremenom preraslo u preduzetništvo. Od povrtarskih useva gaje mrkvu, peršun i paštrnak kao glavne useve i cveklu uglavnom postrno. Povrće je ove godine bilo zastupljeno na 60 ha, od čega je na 35 ha mrkva, na po 10 ha peršun i paštrnak i na 5 ha cvekla. 
– Od kada radimo povrće, ne pamtimo sušu kao ove godine – kaže Patai. – Usevi koji su sejani u februaru, odnosno u prvim rokovima, imali su dovoljno vlage. Tu smo imali prinos mrkve oko 60-70 tona po hektaru. Sad mislim da nećemo imati ni 30 tona. Prosečan prinos kod mrkve je 50-60 tona, mada može da da i 70-80 tona. Kod peršuna i paštrnaka je prinos oko 20 tona, a cvekla rađa do 30 tona po hektaru. 
Atila Patai ističe da u proizvodnji povrća poštuju sve agrotehničke mere. 
– Pošto smo snabdevači “Lidla”, a oni imaju posebne zahteve, odnosno svaki proizvod mora da ima Global GAP sertifikat, to moramo da ispratimo i da štitimo povrće po standardima EU. To znači da dosta preparata koji su kod nas registrovani ne možemo da koristimo. Strogo vodimo računa o karenci, i nosimo povrće na analizu. Ako se ne ispoštuju propisani standardi, jako su veliki penali. Ovakva proizvodnja je skuplja i treba više radne snage, ali evo već četvrtu godinu radimo za njih i uhodali smo se – kaže Patai. 
Svo povrće zalivaju sistemom “kap po kap”, tako da mogu precizno da urade i prihranu i sve to se pokazalo kao najbolje rešenje za mrkvu i korenasto povrće. Pošto se seje dvoredno, na jednom banku su dva reda, a između njih je razmak 8 cm. Tačno između ta dva reda se postavlja traka, odmah pored semena, pa je za zalivanje potrebno manje energije i manje vode, ali je mnogo efikasnije. Ovu banatsku crnicu, kako kaže naš sagovornik, mnogo je teže obraditi, nije kao u Begeču i Futogu, gde dosta gaje mrkvu i korensto povrće, ali je prednost što su mrkva i peršun mnogo slađi i imaju drugačiji ukus nego na pesku. Sve drugo, od pripreme zemljišta, vađenja povrća, do pranja, mnogo je teže uraditi. Povrće se dva puta duže pere nego ako se gaji na pesku, a to povećava ulaganja. 
 – Njive đubrimo osnovnim đubrivom kao i za sve ostale kulture – ističe Atila Patai. – Pre đubrenja nosimo zemlju na analizu u Mađarsku, jer ovde bar za sada ne znamo takvu laboratoriju koja tačno može da odredi koliko elemenata u zemljištu je raspoloživo za biljku. To nam je bitno, jer su neki elementi vezani, pa analiza pokazuje koliko ima fosfora na primer, a samo pola od toga je prihvatljivo za biljku. Zato tamo radimo analizu zemljišta i na osnovu preporuka koje nam daju prihranjujemo biljke. 
Stajsko đubrivo koriste svake četvrte godine samo peletirano i to pred formiranje bankova. 
 Posle vađenja, povrće ide na pranje. Voda od pranja se vraća u kanale sa taložnicima, koji se prazne na svaka tri-četiri dana. Oprano povrće zatim ide u pakeraj, gde se pakuje u kese od 300 grama do džambo džakova, zavisno od zahteva kupca. Osim “Lidla” rade i sa veleprodajama u okolini. Ranije su i izvozili povrće, ali sada više ne, jer ne mogu sve da postignu. Imaju devet stalno zaposlenih i oko 30 sezonskih radnika. 
Patai kaže da vode računa o plodoredu, a osim povrća gaje i ratarske useve. Suncokret seju na 27 ha i dobro rađa, ali ove godine zbog suše prosečan prinos biće oko tri tone po hektaru. Kukuruz na 10 ha u proseku daje 10-11 t, a pšenica, koja je bila posejana na 22 ha, rodila je 7 t/ha. 
– Bez đubrenja nema dobrih prinosa. Zato njive obavezno đubrimo u jesen pod osnovnu brazdu i prihranjujemo useve UREA ili KAN đubrivom. Imamo 17 ha sopstvene zemlje, a prošle godine smo uzeli 50 ha državne zemlje u zakup na 30 godina. Razmišljamo da kupimo kombajn jer su nam jako veliki troškovi za kombajniranje i ubiranje useva. Ratarske useve ne zalivamo. Ove godine smo samo deo pod kukuruzom zalivali i tu će biti dobar prinos. 
– Ove godine se zbog suše ne isplati nijedna proizvodnja – ocenjuje naš sagovornik. – Prinos pšenice je bio dobar, pa se više isplati raditi 10 dana na pšenici nego cele godine na mrkvi. Proizvodnja mrkve traži mnogo veća ulaganja, a i rizik je veći. Sigurno je propalo 10 ha. Cene gotovih proizvoda su ove godine niske u odnosu na prošlu godinu, a đubrivo, gorivo i ostali repromaterijal su drastično poskupeli. 
Patai kaže da proizvodnju finansira iz kredita jer bez toga ne bi mogli da rade. Ima, kaže, problema sa naplatom jer se čeka 30-60 dana, a u ovoj proizvodnji to je jako puno. Ističe da imaju velike planove, ali da sve zavisi od toga kako će završiti ovu godinu.
– U ovoj godini trebalo je da krenemo sa novim velikim projektom izgradnje hladnjače od 2.200 kvadrata zajedno sa pakerajem. Projekat je vredan 2,5 miliona evra, ali to smo sad stopirali, jer su cene drastično otišle gore. Imamo jako malu hladnjaču, samo za dnevne potrebe, da se ohladi roba. Skladišne kapacitete nismo imali, a sa ovim projektom smo hteli da to rešimo i povećamo proizvodnju. 
Snežana Vukelić
 
ZA KVALITETNIJI ŽIVOT U SELU
 
– Pošto nas je jako malo ostalo u selu, nažalost, mi koji smo ostali, nastojimo da unapredimo život u njemu raznim aktivnostima i motivišemo mlade da ostanu u selu, a osnovno je da im se obezbedi posao. Kompanija koja najčešće zapošljava mlade je „Mrkšićevi salaši”. Takođe, pomažemo udruženjima koja rade, kao što su udruženje poljoprivrednika, stočara, ekologa, udruženje za dobrobit Novog Itebeja, ribolovce koji su najbrojniji, društvo za negovanje narodnih običaja i tradicije, penzionere, vatrogasce. Hoćemo da oživimo sport, ističe Atila Patai, koji je i potpredsednik MZ u Novom Itebeju, a sa opštinom Žitište, dodaje, imaju dobru saradnju.
 
Projekat: „Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Žitištu“ je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Žitište. Stavovi izneti u podržanom medijskom projetu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
14. OKTOBAR 2022.