* Zaoravanjem žetvenih ostataka uveli praksu zdravstveno-ekoloških standarda u proizvodnji i omogućili bolje i kvalitetnije prinose
 
Zemljoradnička zadruga “Poljokoop” u Laliću, po organizaciji proizvodnje i ostvarenim rezultatima, već godinama slovi za jednu od vodećih, ne samo u odžačkoj već i u susednoj kulskoj opštini. Od kada je, po starom Zakonu o zadrugama, osnovana 2004. godine, pa sve do danas, Zadruga posluje pozitivno i bez dinara zaduženja prema kooperantima, poslovnim partnerima i bankama.
 Za 18 godina postojanja, najveći investicioni poduhvat ZZ “Poljokoop”, praktično ključni za poslovanje i dalji razvoj, jeste izgrađen silos. Građen je dve godine i otvoren 2017. u krugu Zadruge. Sa kapacitetom od 5.000 tona i smeštajem žitarica u pet ćelija, u potpunosti zadovoljava potrebe kooperanata Zadruge, ali jednim delom i poljoprivrednika odžačke opštine i susedne Kule.
 - Podigli smo silos sopstvenim sredstvima, uz garancije onim što Zadruga poseduje. Na konto imovine kojom raspolažemo, prvenstveno zemljom, uzeli smo kredit od 600.000 evra i praktično otplatili više od dve trećine. Kompletan ostatak duga biće, kako je ugovorom i predviđeno, izmiren u roku, do 2024. godine, kaže direktor ZZ “Poljokoop”, dipl. inženjer agronomije Stole Vlatković. 
 Silos je značajan ne samo za Zadrugu, već i za više od stotinak kooperanata iz Lalića i okolnih mesta.
 - Većina poljoprivrednika u selu, kao i svi naši kooperanti, praktično su rasterećeni brige kako i gde da smeste rod nakon žetve, odnosno berbe. To je decenijama bio gorući problem u ovom delu Bačke jer su mnogi proizvođači, usled nedostataka odgovarajućih smeštajnih kapaciteta, imali poprilično muka sa lagerovanjem i prodajom roda. Zbog toga su, kako im ne bi propao rod, neretko bili prinuđeni da prodaju ispod cene, kaže Vlatković.
 Smeštajem roda u zadružnom silosu, pozicija poljoprivrednika iz Lalića, na cenovno poprilično nestabilnom tržištu poljoprivrednih proizvoda, sada je znatno ojačana.
 - Proizvođači su, konačno, dobili sigurnost da uskladištenjem i odgovarajućim tretmanom sušenja mogu cenovno da sačuvaju rod. Istovremeno, siguran lager omogućava da prate situaciju na tržištu i rod prodaju Zadruzi ili uz njenu pomoć, kada je to za njih najpovoljnije, kaže Vlatković, uz napomenu da proizvođači koji svoj rod prodaju Zadruzi ne plaćaju troškove lagerovanja.
 ZZ “Poljokoop” sopstvenom modernom mehanizacijom obrađuje 462 hektara zemlje u svom vlasništvu, ali i uslužno za poljoprivredna gazdinstva u Laliću i okolnim selima. Na više od polovine površina obavlja se semenska proizvodnja žitarica, najviše za potrebe Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, bačkopalanačke sladare “Maltineks”... Imaju i sopstvenu proizvodnju merkantilne pšenice, pivarskog ječma, kukuruza, soje... Već godinama posluju sa uspehom, što se, uz zadovoljstvo udruženih zadrugara, odražava i na dobar standard 35 stalno zaposlenih.
 U Zadruzi se domaćinski odnose kako prema sredstvima rada, tako i u samom procesu proizvodnje. Posebnu brigu vode o osnovnom resursu, zemljištu, zadovoljavajući sve zdravstveno-ekološke standarde za očuvanje oranica i okoline.
 - Sledeći praksu zdravstveno-ekoloških standarda, već desetak i više godina naši agronomi zaduženi za proizvodnju uveli su da se, nakon skidanja useva, žetveni ostaci ne pale, već zaoravaju. Izvodimo to tarupiranjem, kao i raznim adapterima, čime se u znatno većoj meri pozitivno utiče na samu strukturu zemljišta, njegovu hemijsku i biološku aktivnost, bolje kruženje organske materije i vodno-vazdušni režim, kaže Vlatković, dodajući da takvim tretmanom zemlje dobijaju veće i kvalitetnije prinose.
 Lane su usled suše imali za 20 odsto manji rod žitarica od očekivanog, ali je, po rečima Vlatkovića, dobra tržišna cena anulirala manjak roda. Ove godine pšenica je dala očekivane prinose, 7,5 tona po hektaru, ali sve ostale kulture, pre svega kukuruz i soja, zbog dugotrajne suše, trenutno su u lošem stanju, pa se ne očekuju veći prinosi kao u godinama kada je hidrološka situacija bila povoljnija.
 - Dok se ceo rod do kraja ne skine, ne znamo koliko smo na gubitku i čime ćemo sve moći da raspolažemo. Bilo je i težih godina, kao što je sušna 2012, ali smo, uz domaćinsko poslovanje, ipak uspeli da opstanemo. Uveren sam da će tako biti i ovog puta, s obzirom na to da vodimo računa o svakom zarađenom i potrošenom dinaru, kaže Vlatković, koji je na čelu Zadruge praktično od njenog osnivanja, a lane je, iako u penziji, dobio poverenje zadrugara za peti mandat. 
Tekst i foto: K. Rajević
 
BRIGA ZA KADROVE
 
Broj stalno zaposlenih u Zadruzi varira oko 35, što je, kaže direktor Vlatković, optimalno s obzirom na kapacitete i obim posla. Poslednjih desetak godina dosta je urađeno na osveženju i podmlađivanju kadrova, pre svega inženjera agronomije za biljnu proizvodnju, kojih na platnom spisku trenutno ima četiri.
- Zapošljavamo, uglavnom, nakon završetka srednje škole ili fakulteta, decu naših radnika ili bliske srodnike. To je dugogodišnja praksa u Zadruzi, čime praktično nagrađujemo lojalnost zaposlenih, a istovremeno omogućavamo mladima da ostanu na selu i formiraju svoje porodice, kaže Vlatković.
 
Projekat: “Zdrava poljoprivredna proizvodnja – zdrava životna sredina i stanovništvo u Odžacima” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Odžaci. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
19. AVGUST 2022.