* Klaster ima više od 60 članova, koji putem ove organizacije dobijaju obaveštenje o svim novostima u organskoj proizvodnji, pre svega  o subvencijama, propisima, konkursima
 
Vojvođanski klaster organske poljoprivrede (VOK) osnovan je 2014. godine kao krovno udruženje na teritoriji Vojvodine, sa ciljem da udruži sve u ovom sektoru u Pokrajini i doprinese održivosti, konkurentnosti i inovativnosti organske proizvodnje. Članovi Klastera su organski proizvođači, prerađivači, udruženja, institucije, distributeri... Ono po čemu je Klaster bio prepoznatljiv od samog početka je to što je blisko sarađivao sa naučnim i obrazovnim institucijama, kao i organima vlasti i, zahvaljujući tome, članovi su bili na izvoru validnih i pravovremenih informacija u ovoj oblasti. Na čelu ove organizacije do sada su bile mlade, obrazovane i energične žene koje su se, svaka na svoj način, trudile da doprinesu napretku organske proizvodnje na teritoriji Vojvodine. Najpre je na čelu Klastera bila Aleksandra Karan, zatim Marija Nikolajev, a već godinama VOK, sa brojnim saradnicima, uspešno vodi Tanja Vujanov.
– Među našim članovima su novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni i Tehnološki fakultet, FINS, Univerzitet Edukons i druge obrazovne institucije sa ciljem da se povežu nauka i privreda. S druge strane su velike firme i individualni proizvođači iz svih sektora organske proizvodnje. Imamo više od 60 članova, a njihov broj se stalno menja, jer na godišnjoj skupštini prihvatamo nove. Ono na čemu mi kao organizacija insistiramo je jačanje svesti kod kupaca i proizvođača o značaju ove proizvodnje. Članovima je, kako se pokazalo, veoma važna razmena informacija, odnosno da ih na vreme obavestimo o svim novostima u ovoj oblasti, pre svega o subvencijama, propisima, konkursima i slično, objašnjava Tanja Vujanov.
Menadžerka Klastera ističe da je u poređenju sa prethodnim godinama sada nešto lakše sarađivati sa akterima u organskom sektoru. Uspostavljeno je poverenje, postoje baze podataka proizvođača i drugih subjekata i svi su shvatili da od međusobnog povezivanja svi mogu da imaju koristi.
– Važno nam je i da na terenu obiđemo naše članove, pre svega proizvođače. Želimo da saznamo kako rade, s kojim problemima se susreću i na koji način im se može pomoći da ih prevaziđu. Njihove potrebe su mesto odakle kreću naše aktivnosti. Iz ove saradnje proisteklo je formiranje organske ulice na Ribljoj pijaci u Novom Sadu, kao i manifestacije “Dani organskih farmi”, u čijoj realizaciji je učestvovao i Klaster. Veoma je važno što na ovim događajima proizvođači imaju direktan kontakt sa potrošačima, koje je i dalje potrebno edukovati o tome šta je u stvari organski proizvod i kako ga prepoznati, kaže Tanja Vujanov.
Naša sagovornica ističe da se u Srbiji i Vojvodini konstantno povećava broj organskih proizvođača i da rastu površine pod ovim usevima. Međutim, dodaje, u poređenju sa nekim državama koje su već u EU, taj rast nije velik ni dovoljan. Napominje i da sve više proizvođača posluje u okviru grupnog sertifikata, dok se individualni proizvođači, koji samostalno rade, ponekad odlučuju i da izađu iz proizvodnje, što je rastužuje.
Klaster je jedan od osam članova prošle godine osnovane radne grupe za razvoj organske proizvodnje pri Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i Grupacije za organsku poljoprivredu u Privrednoj komori Vojvodine. Svake godine u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, VOK organizuje poslovne susrete organskih proizvođača koji su prilika da se svi akteri u ovom sektoru sretnu i razmene iskustva. U okviru ovih susreta uvek dominira neka važna tema iz organske proizvodnje. 
Ovogodišnji susreti su protekli u znaku biodinamičke poljoprivrede, koja je nešto stroži i zahtevniji sistem proizvodnje u odnosu na organsku. Reč je o prozvodnji u kojoj je dozvoljeno korišćenje znatno manjeg broja preparata u poređenju sa klasičnom organskom proizvodnjom. Velika pažnja u biodinamičkoj poljoprivredi poklanja se agroekologiji, a takođe se teži  zaokruživanju ciklusa proizvodnje na imanju, na primer organski proizvođač treba sam da proizvodi đubrivo za njive. 
Hrana koja se dobija ovakvim načinom proizvodnje ima izuzetan kvalitet, pa je sve traženija u svetu. Tanja Vujanov je u razgovoru za naš list rekla da postoje domaći proizvođači koji već poštuju principe biodinamičke proizvodnje i proizvode po standardu Demeter, koji je prepoznat u Nemačkoj i drugim zemljama EU. Iako je rad po ovom standardu zahtevniji, cena proizvoda koji se u okviru njega izvoze to nadoknađuje.
 
Aleksandra Milić
 
Projekat "Uloga žena u razvoju organske poljoprivrede u Vojvodini" sufinansiran je sredstvima iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
24. JUN 2022.