* Pre sedam godina porodica Idei je kupila salaš, dobro zasukala rukave i, posle nekoliko godina konverzije, počela da proizvodi sertifikovanu organsku hranu
 
Nije retkost da se na trpezi nađu domaći hleb od integralnog brašna sa semenkama, kulen, kiseli krastavci, orasi, voće, med, kolači, kompoti, pekmezi  i još mnogo toga karakterističnog za vojvođansku kuhinju. Na šporetu uvek nešto krčka. Manje je poznato da se sve to, kao zdrava hrana, može obezbediti u uslovima sertifikovane organske proizvodnje. Još manje da zdrava hrana, dobijena na sopstvenoj njivi, može da podstakne ozdravljenje od bolesti i   stvori uslove da se korenito promeni način života. Upravo takvo iskustvo ima porodica Tatjane i Zoltana Idei u Temerinu. Tatjana je pre upuštanja u organsku proizvodnju bila uspešan arhitekta u Bečeju, a on vrhunski IT stručnjak u Novom Sadu. Pre sedam godina odlučili su da gradski život zamene boravkom na salašu, i do danas se nisu pokajali zbog te odluke. Naprotiv, Tatjana ohrabruje druge da iz korena promene život i počnu  da žive u skladu s prirodom.
U “organske vode” upustili su se nakon konsultacija sa emeritom prof. dr Brankom Lazić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Po njenim savetima potpuno su se posvetili sopstvenoj proizvodnji zdrave hrane i sada gaje više od 100 biljnih vrsta na četiri hektara plodne zemlje i to bez upotrebe hemijskih sredstava za zaštitu biljaka i mineralnih đubriva. Imaju i svoje ovce, koze, živinu... Sve viškove, ali i proizvode drugih organskih proizvođača, prodaju u svojoj prodavnici organske hrane u Novom Sadu. Učestvuju i na manifestacijama puput “Dana otvorenih vrata organskih farmi” u Novom Sadu i svaku priliku koriste da posetiocima objasne značaj upotrebe zdrave hrane.
– Presudnu ulogu za promenu života imalo je naše narušeno zdravlje – kaže Tatjana Idei. – Najpre smo kupovali dosta skupu organsku hranu, da bi potom odlučili da je sami stvaramo. Pre sedam godina kupili smo salaš, preuredili ga, i tu se preselili sa svoje dve ćerke, koje pohađaju osnovnu školu u Temerinu, udaljenom šest kilometara. Posle nekoliko godina propisane konverzije zemljišta, dobro smo zasukali rukave i počeli da proizvodimo isključivo sertifikovanu organsku hranu, po svim ekološkim principima. Nastojali smo da što više izbacimo mehanizaciju i proizvodimo ručno. Želeli smo izazov, da u svojoj bašti imamo što drugi nemaju. Krenuli smo sa proizvodnjom batkata, artičoke, bundeve, gotovo svih vrsta tikvica, oko 70 sorti paradajza, zatim jabuke, kruške, višnje, smokve i drugih vrsta biljaka, težeći uspostavljanju širokog biodiverziteta. Nastojimo da zemljište stalno bude pokriveno nekom biljnom vrstom. Plodove beremo, a zeljasti deo vraćamo u zemljište. Na ispaši imamo 27 koza i deset ovaca, od kojih dobijamo stajnjak, a organske ostatke iz domaćinstva dodajemo glistenjaku. U zaštiti biljaka od bolesti koristimo, između ostalog, rastvor koprive, sodu bikarbonu, sveže mleko... Šest meseci nakon promene životnog stila, prvi put smo osetili bitnije poboljšanje zdravstvenog stanja. Za to možemo biti zahvalni fizičkom radu, svežem vazduhu i zdravoj ishrani. Bilo nam je to veliko ohrabrenje.
Tatjana Idei je od svoje majke naučila da mesi hleb. Za potrebe porodice, jednom nedeljno, mesi pet vekni od integralnog brašna spelte sa svojih njiva, uz dodatak semenki tikve golice, suncokreta, lana, susama, soli i vode. Deo viška testa čuva za narednu upotrebu. Na sličan način mesi razne vrste kolača “po bakinom  receptu”, uz pečenje u staklenom posuđu. Vrlo je ponosna na izuzetan kvalitet oko 120 kilograma meda godišnje, koji dobiju iz pet košnica. Sakupljaju i cvetove različitih biljnih vrsta, počev od jabuke, šljive, višnje i smokve, zatim bagrema, majčine dušice, bosiljka, lana, čička, raznih korova i drugih iz slobodne prirode. Meso kupuju od poznatog odgajivača u okolini Sente, čije se mangulice hrane na pašnjaku i uz dodatak ekološki proizvedene stočne hrane. Od svinjskog mesa proizvode vrlo ukusan kulen, takođe po ekološkim principima. Vodu iz sopstvenog bunara redovno nose u novosadski “Higijenski zavod” na hemijsku i biološku analizu. Time zaokužuju svoju proizvodnju zdrave hrane, ali se na tome ne zadržavaju.
Plasman u trgovinske lance je otežan, jer su njima potrebne velike pojedinačne količine, što je sa zdravom hranom teško postići. Pored toga, proizvođači se suočavaju i sa neprihvatljivim monopolističkim ponašanjem velikih kupaca. Zato je porodica Idei odlučila da otvori prodavnicu zdrave, organski proizvedene hrane. U njoj plasiraju svoje i proizvode još oko 15-20 proizvođača organske hrane. 
Ova porodica je aktivna i u edukaciji dece o značaju upotrebe zdrave hrane i njenim prednostima u odnosu na brzu hranu, koja je uzela maha. 
 
Tekst i foto: B. Krstin
 
Projekat “Uloga žena u razvoju organske poljoprivrede u Vojvodini” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
 
9. DECEMBAR 2022.