Preskoči na sadržaj
13°C Novi Sad
mobilni
Manifestacije29. 10. 2026. 11:24

Srem čuva tradiciju domaće kobasice

Poslednja izmena: 29. 10. 2026. 12:32

Podeli:

Tradicionalna receptura za izradu sremske kobasice podrazumeva 70 odsto mesa i 30 odsto tvrde masnoće, uz dodatak soli, paprike i bibera.

Srem čuva tradiciju domaće kobasice

Gastronomska manifestacija „29. Srem Klob-Kob fest”, održana u Šidu, okupila je brojne ljubitelje domaće hrane, tradicije i dobrog druženja. U središtu programa bili su takmičenje u brzoj obradi svinja, pripremi sveže kobasice i njenom jedenju, dok su posetioci imali priliku da probaju domaće i strane gastronomske specijalitete.

Manifestaciju je organizovalo Udruženje „Sremska svinjokolja i Kobasicijada” iz Šida, koje tokom godine priređuje dva događaja posvećena tradicionalnoj obradi mesa i proizvodnji kobasica.

– Cilj našeg udruženja je da promovišemo i sačuvamo tradiciju proizvodnje i obrade mesa, ali i da ostvarimo saradnju sa evropskim zemljama. I ove godine imali smo goste iz Češke, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. To su naši prijateljski klubovi sa kojima razmenjujemo iskustva i posećujemo manifestacije koje oni organizuju – navodi Stanislav Đerčan, potpredsednik Udruženja.

Udruženje je, kako dodaje, član Evropskog saveza salamara i kobasičara srednje Evrope, što doprinosi povezivanju proizvođača i ljubitelja tradicionalnih mesnih prerađevina iz različitih zemalja.

Posebnu pažnju privuklo je takmičenje u pravljenju sveže kobasice, u kojem je učestvovalo 30 ekipa. Takmičari su dobili po pet kilograma mesa i creva, a zadatak im je bio da pripreme kobasice prema sopstvenim recepturama.

Tajna sremske kobasice

Sremska kobasica prepoznatljiva je po ukusu, sastavu i karakterističnoj začinjenosti. Prema rečima Stanislava Đerčana, tradicionalna receptura podrazumeva 70 odsto mesa i 30 odsto tvrde masnoće, uz dodatak soli, paprike i bibera.

– Sremska kobasica razlikuje se od kobasica iz drugih krajeva po ukusu i začinjenosti. Obično je nešto ljuća, a svaki kraj ima svoje specifičnosti. Kvalitet proizvoda u velikoj meri zavisi i od podneblja u kojem se uzgajaju svinje i proizvodi paprika, jer upravo ta povezanost sirovina i tradicije daje posebnost domaćim proizvodima – objašnjava Đerčan.

Važan preduslov za kvalitetnu kobasicu jeste i izbor mesa. Kako ističe naš sagovornik, prednost se daje mesu zrelijih svinja koje su duže uzgajane, jer ono ima odgovarajuću strukturu za proizvodnju suvomesnatih proizvoda.

Za pripremu kobasice najčešće se koriste meso plećke i odgovarajući delovi čvrste masnoće. Njihov pravilan odnos doprinosi ukusu, teksturi i izgledu proizvoda. Važan je i karakterističan izgled preseka, sa mozaikom mesa i masnoće, po kojem je ova kobasica prepoznatljiva.

Put do evropskih potrošača

Udruženje nastoji da kvalitet i posebnosti svojih proizvoda predstavi i van granica Srbije. Jedan od značajnih koraka u njihovoj promociji jeste oznaka „Najbolje iz Vojvodine”, koju dodeljuje Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam.

– Već dugi niz godina organizujemo manifestacije na kojima želimo da promovišemo naš proizvod, ne samo kod nas već i na evropskom tržištu. Važno nam je da pokažemo da naši proizvodi imaju kvalitet i posebnost – ističe Đerčan.

Pored takmičarskog programa, posetioci su mogli da obiđu štandove domaćih i stranih izlagača i upoznaju se sa njihovom ponudom. Predstavljeni su suvomesnati proizvodi, vina, med, sirevi i drugi specijaliteti, kao i proizvodi karakteristični za gastronomiju zemalja učesnica. Interesovanje su privukli i različiti načini posluživanja i kombinovanja kobasica sa ukiseljenom paprikom, karfiolom i drugim prilozima koji upotpunjuju ukus suvomesnatih proizvoda.

Manifestacija „Srem Klob-Kob fest” odavno prevazilazi okvire gastronomskog takmičenja. Ona doprinosi očuvanju starih receptura, promociji domaćih proizvoda i razvoju turističke ponude Srema. Istovremeno, pokazuje da tradicionalna proizvodnja nije samo deo gastronomske baštine već i važan segment lokalnog identiteta, koji treba sačuvati i preneti budućim generacijama.

S. Vukelić

Foto: Udruženje „Sremska svinjokolja i Kobasicijada”

Projekat „Ekološke prakse u Šidu: Dobro za prirodu, dobro za ljude” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Opštine Šid. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.