Preskoči na sadržaj
17°C Novi Sad
mobilni
Da li ste znali?20. 11. 2026. 09:52

Od belog do crnog: Neobičan put belog luka

Poslednja izmena: 20. 11. 2026. 12:44

Podeli:

Tokom fermentacije beli luk postepeno menja boju, ukus i svojstva. Rezultat je proizvod blažeg ukusa, drugačije teksture i sve zanimljiviji u kulinarstvu.

Od belog do crnog: Neobičan put belog luka

Predrag Bogatinčević iz Pančeva čovek je brojnih interesovanja, ali su ona uglavnom usmerena ka zdravom, aktivnom i ispunjenom životu. Profesor je fizičkog vaspitanja, fitnes trener, a već nekoliko godina bavi se i proizvodnjom crnog belog luka, neobičnog proizvoda poreklom sa Dalekog istoka. Za njegovu proizvodnju koristi se kvalitetan beli luk sa banatskih njiva, koji prolazi kroz proces fermentacije, tokom kojeg menja boju, ukus, teksturu i hemijski sastav. U razgovoru za naš list, Bogatinčević otkriva kako nastaje crni beli luk, po čemu se razlikuje od svežeg, na koje načine se koristi i kakvi su njegovi planovi za ovu proizvodnju.

Od ideje do proizvodnje

Bogatinčević crni beli luk, koji plasira pod brendom Banatski Black Garlic, proizvodi zajedno sa prijateljem Nikolom Arsićem, u okviru Poljoprivrednog gazdinstva „Bogatinčević” u Banatskom Novom Selu. Sve je počelo iz radoznalosti 2019. godine, kada su napravili prve korake u proizvodnji. Vremenom su ulagali u opremu, pa su uz pomoć jednog proizvođača konstruisali i mašinu za fermentaciju, dok su deo potrebne opreme uvezli.

Proizvodnja ni danas nije velikog obima, jer crni beli luk za njih predstavlja svojevrsni hobi, a ne posao od kojeg bi mogli da žive. Deo proizvoda poklanjaju prijateljima i poznanicima, dok se ostatak prodaje putem društvenih mreža ili na preporuku zadovoljnih kupaca.

Sirovinu nabavljaju prvenstveno od proizvođačice iz Kovačice, sa kojom sarađuju već nekoliko godina. Ona beli luk proizvodi na tradicionalan način, zbog čega su glavice nešto sitnije, ali, kako ističe Bogatinčević, bogatijeg ukusa i dobrog kvaliteta.

Kako beli luk postaje crn?

Za proizvodnju crnog belog luka ne postoji klasičan recept, već je potrebno obezbediti odgovarajuće uslove temperature i vlažnosti vazduha u posebnoj komori. Proces traje nekoliko nedelja, a njegovo trajanje zavisi od željenih karakteristika krajnjeg proizvoda. Prema iskustvu našeg sagovornika, što beli luk duže ostaje u komori, njegov ukus postaje slađi.

Tokom procesa odvija se Maillardova reakcija, koja je odgovorna za karakteristične promene boje, mirisa i ukusa. Beli luk postepeno prelazi iz bele u žućkastu, zatim braon, sve do izrazito crne boje. Istovremeno se menjaju i pojedina hemijska jedinjenja, što utiče na njegov ukus i karakteristike.

Blaži ukus i drugačija svojstva

Jedna od najizraženijih karakteristika crnog belog luka jeste znatno blaži miris i ukus u odnosu na sveži beli luk. Zbog toga ga je moguće konzumirati i tokom dana, bez karakterističnog i dugotrajnog zadaha koji prati upotrebu svežeg belog luka.

Bogatinčević objašnjava da se tokom fermentacije smanjuje količina alicina, sumpornog jedinjenja koje je karakteristično za sveži beli luk. Međutim, crni beli luk dobija drugačiji hemijski sastav, a u literaturi se posebno ističe sadržaj pojedinih antioksidativnih jedinjenja.

Njegov ukus teško je opisati jednom rečju. Istovremeno je sladak, kiselkast i blago gorak, ali slatkoća preovlađuje. U japanskoj terminologiji često se povezuje sa ukusom umami, koji se opisuje kao specifičan, pun i teško svrstava u četiri osnovna ukusa – slatko, slano, kiselo i gorko.

Raznovrsna primena u kuhinji

Zahvaljujući specifičnom ukusu i blažem mirisu, crni beli luk može se koristiti u različitim jelima. Kupci su ga, prema iskustvu našeg sagovornika, kombinovali sa testeninom, koristili za pripremu majoneza, dodavali salatama, predjelima i sendvičima.

Bogatinčević ga, međutim, najčešće konzumira na jednostavan način – nekoliko čenova ujutru, na prazan stomak, nakon što popije vodu. Za njega je to deo svakodnevne rutine i ličnog pristupa ishrani, a ne samo namirnica koja se koristi kao dodatak konkretnom jelu.

Iako interesovanje kupaca postoji, proizvodnja nije dovoljno velika da bi postala njegov osnovni posao. Jedan od zahtevnijih koraka je ručno čišćenje belog luka, u čemu mu pomažu roditelji, koji su u penziji.

Za sada ne planira značajnije povećanje proizvodnje, jer uz posao u školi i angažovanje u fitnesu nema dovoljno vremena za veći obim posla.

Zdrava ishrana kao deo šire slike

Za profesora fizičkog vaspitanja i fitnes trenera, priča o crnom belom luku samo je deo šireg pogleda na zdravlje. Fizička aktivnost i pravilna ishrana, smatra, najbolje rezultate daju kada se posmatraju zajedno.

– Uvek je bolje išta nego ništa, ali je najkompletnije kada ste pokrili i jedan i drugi segment – zdravu hranu i fizičku aktivnost – kaže Bogatinčević.

Proizvodnja crnog belog luka prirodno se uklapa u njegov životni koncept. Ona spaja interesovanje za zdravu ishranu sa željom da se od kvalitetne domaće sirovine napravi proizvod drugačijih karakteristika. Istovremeno, saradnja sa lokalnim proizvođačima pokazuje da i mala proizvodna priča može biti primer podrške domaćoj poljoprivredi, lokalnim proizvođačima i inovativnim idejama koje tradicionalne namirnice uvode u nove oblike upotrebe.

A. Milić

Foto: Privatna arhiva

Projekat „Ekološke prakse u Pančevu: Dobro za prirodu, dobro za ljude” je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Pančeva. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.