Preskoči na sadržaj
6°C Novi Sad
mobilni
Biljna proizvodnja11. 10. 2026. 10:15

Zadruga „Ratar”: I visoki prinosi i briga o zemljištu

Poslednja izmena: 14. 11. 2026. 02:30

Podeli:

Zemljoradnička zadruga iz Kukujevaca zasniva proizvodnju na analizama zemljišta, pravilnom plodoredu i racionalnoj primeni đubriva i sredstava za zaštitu bilja

Zadruga „Ratar” – visoki prinosi uz brigu o zemljištu

Klimatske promene, sve učestalije suše i rast troškova proizvodnje podstiču poljoprivrednike da traže načine kako da očuvaju prinose, ali i plodnost zemljišta za buduće generacije. U Zemljoradničkoj zadruzi „Ratar” iz Kukujevaca održiva proizvodnja nije prolazan trend, već način poslovanja koji podrazumeva racionalno korišćenje đubriva, redovno praćenje kvaliteta zemljišta, pravilan plodored i odgovorno upravljanje otpadom. Takav pristup doprinosi očuvanju prirodnih resursa, ali i ekonomičnosti proizvodnje.

Ratarstvo na 500 hektara

Od maja ove godine zadruga je u potpunosti usmerena na biljnu proizvodnju. Stočarstvo, koje je godinama bilo važan deo poslovanja, preuzela je kompanija „Agropapuk”, kojoj je prodata i farma junadi.

– Na oko 500 hektara sopstvenog zemljišta danas gajimo ratarske useve, dok na dodatnih 500 hektara za drugo pravno lice pružamo kompletne agrotehničke usluge – kaže Vidosav Brnjašević, direktor zadruge.

Proizvodnja se zasniva na četiri najznačajnije ratarske kulture – pšenici, kukuruzu, soji i suncokretu, uz šećernu repu. Deo površina i dalje je namenjen semenskoj proizvodnji suncokreta, mada je ona iz godine u godinu zahtevnija zbog sve težeg obezbeđivanja potrebne prostorne izolacije.

Rezultati pokazuju da zadruzi ovakva organizacija proizvodnje donosi dobre prinose. Pšenica je ove godine na oko 130 hektara ostvarila prosečan prinos od 8,6 tona po hektaru, dok se višegodišnji prinos kukuruza kreće između devet i deset tona. Soja u proseku daje oko 3,2 tone po hektaru, a prinos merkantilnog suncokreta, u zavisnosti od vremenskih prilika, varira od 3,5 do pet tona.

Analiza zemljišta određuje đubrenje

Dobra proizvodnja ne može se planirati bez poznavanja stanja zemljišta. Zato se u zadruzi analize obavljaju redovno – svake godine za potrebe pojedinačnih kultura, dok se detaljna analiza plodnosti radi na svake tri do četiri godine.

Dobijeni rezultati osnova su za planiranje đubrenja. Mineralna đubriva primenjuju se u količinama koje odgovaraju stvarnim potrebama zemljišta, čime se izbegava nepotrebna upotreba hraniva i smanjuje opterećenje životne sredine.

– Zemljištu dodajemo ono što mu je zaista potrebno – ističe Brnjašević.

Takav pristup omogućava da se potrebe useva usklade sa stanjem zemljišta, uz racionalnije korišćenje đubriva i kontrolu troškova proizvodnje.

Plodored i obrada čuvaju zemljište

Jedna od važnih mera održive proizvodnje u Zadruzi „Ratar” jeste pravilan plodored. Površine su organizovane kroz četvoropoljni sistem, čime se smanjuje iscrpljivanje zemljišta, prekida ciklus razvoja bolesti i štetočina i doprinosi održavanju povoljnih uslova za gajenje useva.

– Posle žetve pšenice redovno obavljamo podrivanje zemljišta – kaže Brnjašević.

Ovom merom razbijaju se zbijeni slojevi, poboljšava prodiranje vode i vazduha u dublje slojeve i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj korena narednih useva. Podrivanje je posebno značajno u godinama sa visokim temperaturama i dugim sušnim periodima, kada očuvanje strukture zemljišta i njegove sposobnosti da primi vodu postaje jedan od važnih preduslova uspešne proizvodnje.

Zaštita bilja uz odgovornu primenu pesticida

Zaštita useva zasniva se na kombinaciji hemijskih i mehaničkih mera. Sredstva za zaštitu bilja primenjuju se u skladu sa stručnim preporukama i važećim propisima, dok se korovi dodatno suzbijaju kultiviranjem.

Proizvodnju dodatno otežava sve izraženija rezistentnost korova na postojeće herbicide, dok se istovremeno smanjuje broj novih aktivnih materija dostupnih na tržištu. Zbog toga su pažljivo planiranje i racionalna primena sredstava za zaštitu bilja sve značajniji.

Posebna pažnja posvećuje se i pravilnom zbrinjavanju ambalažnog otpada. Prazna ambalaža sredstava za zaštitu bilja nakon upotrebe obavezno se ispira, razvrstava i skladišti na za to određenom mestu. Čepovi se odvajaju od ambalaže, a otpad preuzima ovlašćena kompanija u okviru organizovanih akcija koje se održavaju jednom ili dva puta godišnje.

Na taj način smanjuje se rizik od zagađenja zemljišta i voda, a otpad se zbrinjava u skladu sa propisanim postupcima.

Saradnja sa kooperantima zasnovana na poverenju

Pored sopstvene proizvodnje, Zadruga „Ratar” sarađuje sa deset do petnaest kooperanata. Njima obezbeđuje repromaterijal i stručnu podršku, a uspešnost saradnje zasniva se na redovnom izmirivanju obaveza i međusobnom poverenju.

Cilj, kako ističu u zadruzi, nije ostvarivanje velikih marži, već dugoročno održiva saradnja koja će omogućiti stabilno poslovanje i kooperantima i zadruzi.

Od stočarstva do nove razvojne strategije

Zadruga je decenijama uspešno razvijala i tov junadi. Farma kapaciteta gotovo hiljadu grla sarađivala je sa kompanijom „Agropapuk”, ali su visoke cene teladi i drugih inputa, kao i sve teža nabavka kvalitetnog podmlatka, dovele do odluke da se ovaj deo proizvodnje ugasi.

Danas je poslovanje u potpunosti usmereno na unapređenje ratarstva, očuvanje zemljišta i povećanje efikasnosti proizvodnje. Osnovni cilj je da se raspoloživi resursi koriste što racionalnije, uz očuvanje proizvodnog potencijala zemljišta i kontrolu troškova.

Održivost kao ulaganje u budućnost

Osnovana 1990. godine, Zemljoradnička zadruga „Ratar” danas zapošljava jedanaest radnika. Njeno poslovanje pokazuje da održiva poljoprivreda podrazumeva istovremenu brigu o prirodnim resursima i ekonomskim rezultatima.

Redovne analize zemljišta, plansko đubrenje, četvoropoljni plodored, podrivanje, racionalna primena sredstava za zaštitu bilja i pravilno zbrinjavanje ambalažnog otpada čine deo sistema kojim zadruga nastoji da očuva zemljište i održi stabilnu proizvodnju.

U vremenu sve izraženijih klimatskih izazova, briga o zemljištu nije samo pitanje zaštite životne sredine već i važan preduslov dugoročne održivosti poljoprivrednog gazdinstva.

Snežana Vukelić

Projekat „Ekološke prakse u Šidu: Dobro za prirodu, dobro za ljude” sufinansiran je sredstvima iz budžeta Opštine Šid. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.