Mladi ratar Nikola Mihajlović, rodom iz Erdevika, po struci diplomirani ekonomista, svoj profesionalni put pronašao je u poljoprivredi. Danas živi u Novom Sadu, ali obrađuje oko 60 hektara zemlje u ataru Erdevika i Bingule, nastavljajući porodičnu tradiciju. Istovremeno je i kooperant Zemljoradničke zadruge „Ratar“ iz Kukujevaca, sa kojom ostvaruje dobru saradnju.
Na gazdinstvu se primenjuje četvoropoljni plodored, a u proizvodnji dominiraju pšenica, kukuruz, šećerna repa, soja i suncokret. Površine pod pojedinim kulturama menjaju se iz godine u godinu, u skladu sa planom proizvodnje i dogovorom sa zadrugom. Ove godine pšenica i kukuruz zastupljeni su na po 30 hektara.
– Plodored je osnova dobre proizvodnje i toga se strogo pridržavamo. Šta će biti zastupljeno u kojoj godini uglavnom planiramo zajedno sa zadrugom – kaže Mihajlović.
Prinosi, kako ističe, u velikoj meri zavise od vremenskih uslova. Pšenica u lošijim godinama daje oko pet tona po hektaru, dok u izuzetno dobrim sezonama prinos dostiže i 10 do 11 tona. Dugogodišnji prosek je između 7,5 i osam tona po hektaru.
Kod kukuruza su oscilacije slične. U sušnim godinama prinos pada i na šest tona po hektaru, dok u povoljnim uslovima dostiže 10 do 11 tona, pa i više. Prosek na ovom području iznosi oko devet tona po hektaru.
Soja je poslednjih godina podbacila zbog nepovoljnih vremenskih prilika, pa su prinosi varirali od jedne do tri tone po hektaru. Suncokret je, s druge strane, pokazao mnogo bolje rezultate i dostizao prinose do pet tona po hektaru, iako je superćelijska oluja pre nekoliko godina nanela značajne štete na pojedinim parcelama.
– Imao sam ozbiljne gubitke, ali ih je osiguranje pokrilo. Danas je osiguranje useva praktično neophodno jer su vremenske nepogode sve češće – ističe ovaj mladi poljoprivrednik.
NEOPHODNA PRAVILNA AGROTEHNIKA
Posebnu pažnju na gazdinstvu Mihajlović posvećuje pravilnoj agrotehnici. Redovno radi analizu zemljišta, uglavnom na svake četiri godine, u saradnji sa stručnim službama i kompanijama koje se bave prometom mineralnih đubriva. Na osnovu rezultata analiza određuju se vrste i količine đubriva koje će biti primenjene.
– Osnovno đubrenje prilagođavamo analizi zemljišta. Najčešće koristimo NPK formulacije, a količine zavise od kulture koju gajimo – objašnjava naš sagovornik.
Dodaje da su na gazdinstvu ranije koristili stajnjak, kada je zadruga raspolagala viškovima iz stočarske proizvodnje.
– Stajnjak svakako popravlja strukturu zemljišta i to se vidi. Međutim, danas je njegova primena skupa zbog nabavke i rasturanja, pa je pitanje koliko je ekonomski isplativa za one koji moraju sve da plate – smatra on.
Zaštitu bilja sprovodi uz stručne preporuke agronoma iz zadruge, dok se ambalaža od sredstava za zaštitu bilja odlaže preko ovlašćene firme sa kojom zadruga ima ugovor. Žetvene ostatke ne spaljuje, već ih zaorava.
– Tako vraćamo organsku materiju u zemljište i poboljšavamo njegovu strukturu. Spaljivanje nije rešenje i trudimo se da takvu praksu sprečimo jer može da izazove i požare – naglašava Mihajlović.
Gazdinstvo koristi državne podsticaje, uključujući osnovne subvencije po hektaru, kao i mere namenjene nabavci deklarisanog semena.
Kada je reč o mehanizaciji, poseduje sopstvene traktore i osnovne priključne mašine, ali deo poslova obavlja uz pomoć uslužne mehanizacije i saradnje sa drugim poljoprivrednicima i zadrugom.
ZNAČAJNA SARADNJA SA ZZ „RATAR“
Mihajlović posebno ističe značaj saradnje sa Zemljoradničkom zadrugom „Ratar“, preko koje nabavlja repromaterijal i plasira svoje proizvode.
– Zadruga nam mnogo znači. Nabavlja repromaterijal, organizuje proizvodnju i plasman robe, a uvek možemo da računamo i na stručan savet. To nam daje sigurnost u proizvodnji – kaže Mihajlović.
Na pitanje zašto se, uprkos završenom Ekonomskom fakultetu, odlučio za poljoprivredu, odgovara kratko i jasno:
– To je porodični posao. Odrastao sam uz zemlju i bilo je prirodno da nastavim tim putem.
Za budućnost ima jasne planove – proizvodnju želi da širi postepeno, uz pažljivo planiranje i oslanjanje na iskustvo, stručne savete i proverenu saradnju sa zadrugom.
S.Vukelić
Projekat "Ekološke prakse u Šidu: Dobro za prirodu, dobro za ljude" je sufinansiran sredstvima iz budžeta Opštine Šid. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.







