Preskoči na sadržaj
15°C Novi Sad
mobilni
Biljna proizvodnja17. 11. 2026. 09:53

Plodored i redukovana obrada put ka održivoj poljoprivredi

Podeli:

Tradicionalnu ratarsku proizvodnju Marko Stoisavljević iz Vladimirovca prilagođava savremenim agrotehničkim i ekološkim principima.

Plodored i redukovana obrada put ka održivoj poljoprivredi
Foto: Aleksandra Milic

Nastavljajući porodičnu tradiciju Marko Stoisavljević iz Vladimirovca danas se bavi ratarstvom i obrađuje oko 150 jutara zemlje. Na njegovim njivama zastupljene su četiri kulture: uljana repica, pšenica, kukuruz i suncokret.

Raznovrsnost proizvodnje nije slučajna, već je rezultat pažljivog planiranja i poštovanja plodoreda, jedne od najvažnijih agrotehničkih mera za očuvanje plodnosti zemljišta.

- Strogo vodim računa od plodoredu, jer je to važno za očuvanje kvaliteta zemljišta, suzbijanje korova i postizanje dobrih prinosa, kaže ovaj ratar.

Njegovo gazdinstvo nalazi se na peskovitom zemljištu što dodatno otežava proizvodnju, naročito u sušnim godinama. Upravo zbog toga pravilan raspored useva i način obrade zemljišta su veoma značajni.

Stoisavljević veliku pažnju posvećuje i redukovanoj obradi zemljišta, koju primenjuje naročito kod pšenice i uljane repice.

Umesto klasičnog oranja, koristi gruber i tanjiraču, čime smanjuje broj prolaza mehanizacije, potrošnju goriva i vreme potrebno za pripremu parcela.

- Redukovana obrada se dobro pokazala. Kod pšenice i uljane repice imam bolje prinose. Manji je utrošak goriva, brže se radi i imamo veći zahvat, odnosno manje operacija, objašnjava ovaj ratar.

Kod kukuruza i suncokreta primenjuje kombinaciju različitih sistema obrade – dve godine redukovanu, a treće godine klasičnu obradu sa oranjem. Ovakvim pristupom nastoji da prilagodi tehnologiju potrebama useva, ali i da smanji nepotrebno narušavanje strukture zemljišta.

Očuvanje plodnosti zemljišta zahteva i pravilnu ishranu biljaka. Stoisavljević je analizu zemljišta radio pre dve do tri godine, a rezultati su pokazali nedostatak pojedinih hranljivih materija. Pošto na gazdinstvu nema stajnjaka, jer u selu gotovo da nema stočarske proizvodnje, oslanja se na mineralna đubriva i prihranu useva.

U zaštiti biljaka koristi hemijska sredstva protiv korova i bolesti, kao i preparate za zaštitu uljane repice. Primenjuje i folijarnu prihranu, uglavnom kod pšenice i uljane repice, vodeći računa o karenci.

Jedan od najvećih problema je odlaganje ambalaže od pesticida. U Vladimirovcu ne postoji organizovano mesto za njeno prikupljanje pa se ambalaža odlaže sa komunalnim otpadom. Zato bi, po rečima našeg sagovornika, trebalo da se obezbedi mesto za njeno odlaganje, neki kontejner ili drugo rešenje.

Ovaj problem nije zanemarljiv. Ambalaža u kojoj su se nalazila sredstva za zaštitu bilja može predstavljati rizik za zemljište i vodu ukoliko se ne tretira i ne odlaže na propisan način. Zato je neophodno da se uspostavi organizovan sistem prikupljanja, uz jasna uputstva za poljoprivrednike.

Poljoprivrednici se sve više suočavaju i sa posledicama suše. U Vladimirovcu nema mogućnosti za navodnjavanje, pa se Stoisavljević i ostali proizvođači prilagođavaju izborom ranijih hibrida koji mogu da završe najvažnije faze razvoja pre nastupanja najvećih vrućina i nedostatka vlage.

Iako su poslednje dve godine bile teške zbog suše, slabijih prinosa i nepovoljnih cena, Stoisavljević planira da proširi proizvodnju.

Njegovo iskustvo pokazuje da budućnost poljoprivrede ne zavisi samo od prinosa i ekonomske isplativosti već i od očuvanja plodnosti zemljišta, racionalne upotrebe hemijskih sredstava i odgovornog upravljanja otpadom.

Jer zdrava i plodna zemlja predstavlja osnovu ne samo današnje proizvodnje već i opstanka budućih generacija.

S.Vukelić

Slika: (Foto: G. Mulić)

Projekat "Ekološke prakse u Alibunaru: Dobro za prirodu, dobro za ljude" je sufinansiran sredstvima budžeta Opštine Alibunar. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.