Sve češće suše i ekstremne letnje temperature uzimaju danak na vojvođanskim njivama. Ukupna površina pod sojom drastično je smanjena sa nekadašnjih 250.000 na oko 100.000 hektara u poslednjih nekoliko godina.
Proizvodnja soje u Srbiji beleži ozbiljan pad, a glavni uzrok ovog negativnog trenda su sve izraženije klimatske promene. Zbog čestih suša i izuzetno visokih temperatura tokom letnjih meseci, uzgoj ove uljarice postao je manje isplativ i sve rizičniji za domaće poljoprivrednike, prenosi RTV.
Kako to izgleda u praksi najbolje svedoči Srđan Garić, paor iz Krušedola, koji kaže da je zbog loših prinosa ostao bez očekivane zarade, uprkos uloženom trudu tokom sezone.
- Prinos je pao na samo jednu tonu po hektaru. Da nemam sopstveni kombajn, usev se ne bi ni isplatilo žnjeti, ističe Garić.
Pročitaj više: Plodored i redukovana obrada put ka održivoj poljoprivredi
Dok se naši paori bore sa nepredvidivim vremenskim prilikama, situacija u drugim delovima kontinenta je osetno drugačija.
Dr Vuk Đorđević, stručnjak Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, objašnjava da zemlje severne Evrope, poput Poljske i Nemačke, trenutno beleže povećane prinose ove kulture.
Takođe, podseća da klimatske promene negativno utiču na soju, ali i na druge poljoprivredne kulture u našem regionu. Da bi se poljoprivrednici uspešno nosili sa ovim problemom, napominje da je neophodno suštinski promeniti poljoprivrednu praksu.
Rešenje se nalazi u uvođenju boljih sistema za navodnjavanje i razvoju otpornijih sorti biljaka. Dokle god se ne prilagodimo novim klimatskim uslovima, proizvodnja na našim njivama ostaje neizvesna borba u kojoj vremenske prilike vode glavnu reč.







.jpg&w=3840&q=75)